U Pakracu predstavljena hrvatska nacionalna zajednica iz Srbije: Hrvati u srcu domovine

Objavljeno: 02.12.2010. Pregleda: 55

Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, sa sjedištem u Zagrebu, već tradicionalno svake godine organizira brojne manifestacije koje kroz brojna kulturna događanja čuvaju duhovni, nacionalni i kulturološki identitet svoga zavičaja.

U okviru priprema za obilježavanje dvadeset godina svoga postojanja Zajednica je u suradnji s Kulturno-prosvjetnim društvom „Sloga" iz Pakraca organizirala predstavljanje hrvatske nacionalne zajednice iz Republike Srbije. Naime, KPD „Sloga" tradicionalno organizira kulturnu manifestaciju „Hrvati u srcu domovine" kojom svake godine predstavlja Hrvate izvan domovine s ciljem upoznavanja njihovih kulturnih specifičnosti i problema s kojima se suočavaju u današnjem globaliziranom svijetu. Ove je godine predstavljena hrvatska manjina u Republici Srbiji.

Bogata baština i povijest

Manifestacija je održana 20. i 21. studenoga u Pakracu, a stanovnici toga drevnog grada imali su priliku kroz dvodnevni program upoznati bogatu povijesnu i kulturnu baštinu Hrvata iz Vojvodine. Tako su kroz nekoliko predavanja učenici osnovnih i srednjih škola, ali i svi Pakračani, upoznati sa sadašnjim položajem hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, te hrvatskim velikanima s toga prostora, dok je prof. Davor Martinčić iz Petrovaradina održao posebno predavanje o životu i ulozi bana Josipa Jelačića, jedne od najznačajnijih osoba hrvatske povijesti 19. stoljeća, koji je kao ban Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, civilni upravitelj Dalmacije i Rijeke i zapovjednik krajiških pukovnija nakratko formalno ujedinio sve hrvatske zemlje unutar Habsburške Monarhije.

U suradnji s Klubom ljubitelja ručnog rada „Hrvatski pleter" iz Pakraca održane su i radionice izrade slika i predmeta od slame, autentične naivne umjetnosti u tehnici slame ponikloj na sjeveru Bačke, u sastavu narodne umjetnosti bunjevačkih Hrvata. Voditeljica ovih slamarskih radionica bila je Jozefa Skenderović iz HKPD-a „Matija Gubec" iz Tavankuta.

„Ove radionice pružile su nam izuzetno zadovoljstvo i čast jer smo bili u prigodi prezentirati dugu i bogatu tradiciju autohtone hrvatske manjine u Vojvodini, kojoj i same pripadamo", rekla nam je Jozefa Skenderović i dodala kako je slama oduvijek bila jedna od zaštitnih znakova ravnice, oda životu, poetika, sentiment i nostalgija ravnice, vedrina i lepršavost prepuna svjetla što se iz samog sunca pretočilo u krhku bit slame. „Slike od slame nastaju pletenjem i građenjem reljefnih oblika u kombinaciji s linearnim nizanjem i apliciranjem slame na podlogu, a oslikavaju čudesan spoj mašte i realnosti, pomalo već zaboravljene prizore ravnice, salaša i bunjevačkih običaja", pojasnila nam je tehniku izrade slika od slame Jozefa Skenderović, dok je predsjednica „Hrvatskog pletera" Ljubica Brkašić izrazila svoje zadovoljstvo viđenim, ali i iznenađenje iznimnom posjećenošću tih radionica.

Cjelovečernji koncert Petrovaradinaca

„Svako vrednovanje tradicije i aktivnosti koje upućuju na njegovanje dostojanstva naše prošlosti hvale su vrijedne aktivnosti, jer svi smo mi sudionici, ali i kreatori naše, hrvatske kulturne baštine", rekla je Ljubica Brkašić i još jednom zahvalila gošćama iz Tavankuta na prigodi da se i osobno uvjeri koliko hrvatska tradicijska kulturna baština duboko živi u srcima bačkih Hrvata.

Centralni događaj manifestacije „Hrvati u srcu domovine" bio je cjelovečernji koncert HKPD-a „Jelačić" iz Petrovaradina na kojem je nastupio Veliki pjevački zbor pod ravnanjem Vesne Kesić Krsmanović i Tamburaški orkestar „Patoka", a voditelj je bio Perica Pifat.

Kako bi sve bilo u znaku vojvođanskih Hrvata i nedjeljnu je svetu misu predvodio vlč. Stjepan Barišić iz Petrovaradina, upravitelj svetišta u Tekijama.

Predsjednik HKPD-a „Jelačić" Josip Pokas, kao i predsjednik KPD-a „Sloga" Damir Špančić te voditeljica projekta „Hrvati u srcu domovine" Dubravka Špančić nisu krili svoje zadovoljstvo uspješnošću manifestacije na kojoj su vojvođanski Hrvati prezentirali svoje bogato tradicijsko nasljeđe, bogatstvo svoje kulture i običaja koje su generacijama stvarali i njegovali u burnim stoljećima provedenim u širokoj ravnici i koji su ostavili dubok, neizbrisiv trag u širokoj lepezi hrvatske kulture.

Tekst: Zlatko Žužić

Tekst je preuzet iz tjednika Hrvatska riječ, broj 402 od 26. studenoga 2010.

Vijesti

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2024
    Najave i kalendar
  • Proslava 100. godišnjice rođenja akademika Gaje Alage i akademika Mirka Vidakovića
  • Etno modna revija u Beregu
  • Dani hrvatske kulture 2024. u Somboru
  • Projekcija filma Goli otok u Novom Sadu
  • Projekcija filma Skriveni Vanka – na tragu jedne opsesije u Subotici
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima