Posljedice pandemije korone koja već dulje vrijeme vlada gotovo u cijelom svijetu osjećaju se u svakodnevnom životu. Ova se pošast uvukla u naše domove, na naša radna mjesta, u politiku, gospodarstvo, kulturu, zdravstvo... Tamo gdje je to moguće i gdje je neophodno, rad se, u nešto izmijenjenim okolnostima, odvija i dalje, a jedno od područja koje u izvanrednim okolnostima nažalost među prvima strada, jest kultura. Tim povodom, pitali smo predsjednike/predstavnike pojedinih udruga kulture u Vojvodini kako one funkcioniraju tijekom izvanrednog stanja i koje su moguće posljedice njihovog moguće višemjesečnog zastoja u radu.

Aktivnosti svedene na minimum

Danom proglašenja izvanrednog stanja članovi Upravnog odbora HKC-a Bunjevačko kolo su na telefonskoj sjednici donijeli odluku da se prekida rad svih odjela Centra, kao i kluba i restorana, a da se manifestacije koje su bile predviđene u ovom razdoblju odgađaju. 
„Ured je u prvom tjednu bio otvoren od 8 do 10 sati, ali pooštrenjem mjera i on je zatvoren, a tajnica je prešla na rad od kuće i dolazi u ured samo po potrebi i dogovoru. Najvažnija aktivnost u ovom periodu je pisanje projekata za natječaje koji su u tijeku, međutim tu postoje problemi prikupljanja prateće dokumentacije, jer institucije koje izdaju odgovarajuće potvrde i rješenja trenutačno rade ograničeno u uvjetima izvanrednog stanja i dosta je neizvjesno hoće li se iste uspjeti pribaviti. Kontakti s voditeljima odjela se održavaju redovito i s njima pratimo razvoj situacije, a oni su u kontaktu s članstvom. U narednom periodu ćemo napraviti planove aktivnosti i pripremati se za manifestacije kao da će ih biti, jer moramo biti spremni za nastavak rada kada sve ovo prođe“, kaže predsjednik HKC-a Bunjevačko kolo u Subotici Lazar Cvijin.
U HKPD-u Matija Gubec iz Tavankuta također je obustavljen rad sekcija koji podrazumijeva okupljanje članstva, ne održavaju se folklorne i tamburaške probe, slamarska sekcija ne realizira svoje redovite radionice, s tim da je jedna od planiranih aktivnosti, poput Uskrsne izložbe, virtualno predstavljena na društvenim mrežama. Također, nakon uvođenja izvanrednog stanja obustavljene su sve turističke i s tim u vezi ugostiteljske aktivnosti. 
„Poslove koje smo mogli preusmjerili smo na rad od kuće, napose pripremanje projektnih prijedloga, plaćanje računa, pripremu materijala i druge administrativne poslove. Za održavanje objekata u Tavankutu organizirali smo dežurstva, tako da je svakog dana po jedna osoba dežurna, što podrazumijeva i tekuće poslove – uređenje vrta, košenje trave, spremanje objekta i slično. Jako je važno objekte održavati u pripremnom stanju kako bismo nakon okončanja izvanrednog stanja mogli nastaviti s tekućim aktivnostima i manifestacijama koje su u pripremi“, navodi predsjednik ovog Društva Ladislav Suknović. 
Iako u okviru svoje djelatnosti Gubec ima aktivnosti i projekte humanitarnog karaktera, zbog specifične situacije s pandemijom i nedostatka zaštitnih maski i dezinficijenasa, obustavljen je rad na humanitarnom polju, ali unatoč tome, napominje Suknović, svakodnevna pomoć starijim članovima i susjedima kojima su i do sada bili potpora (u smislu nabave osnovnih potrepština i pomoći u svakodnevnim obvezama) i sada se pruža.   
Trenutna situacija blokirala je rad i Hrvatske kulturne udruge Antun Sorgg iz Vajske, pogotovo što se tiče rada folklorne i dramske dječje sekcije. Njezina članica Amalija Šimunović izražava nadu da će ovaj zastoj biti kratkotrajan i da neće ostaviti velike posljedice, ne samo na rad njihove već i svih ostalih udruga. 
„Bili smo u dogovoru s koreografkinjom HKC-a Bunjevačko kolo Senkom Horvat da dođe kod nas i da malo radi s djecom kao i da nas uputi što i kako dalje. Htjeli smo pokrenuti dok je ona u Vajskoj i folklornu sekciju za starije. Bili smo u pregovorima da se angažiramo i podučimo u radu ‚zlatoveza‘, trebale su doći žene iz Drenovaca, ali nažalost ništa od toga se nije moglo realizirati. Tako da je rad Udruge po tom pitanja stao, ali su se pojedine žene aktivirale u šivanju zaštitnih maski, koje su dijelile po selu starijim i osobama koje nisu bile u mogućnosti doći po njih. Ponudili smo i pomoć starijima ako ih treba poslužiti, pogotovo onima koji ne smiju izlaziti van“, kaže Šimunović.
Udruga banatskih Hrvata iz Zrenjanina je u uvjetima izvanrednog stanja aktivnosti svela na minimum i, prema riječima njezinog predsjednika Gorana Kaurića, dok su ove mjere na snazi, ured Udruge neće raditi. Članovima su, kako dodaje, mailom poslane upute da poštuju sve mjere Kriznog stožera Srbije te savjetovano da se mlađi, sukladno svojim mogućnostima, uključe u rad volonterskih centara u svojim zajednicama.
Predsjednik HKPD-a Jelačić iz Petrovaradina Mirko Turšić kaže kako je, kao i sve ostale, i Udruga na čijem je on čelu svoje djelovanje svela na nužni minimum.
„Projektni dio smo pripremili, a planirane aktivnosti ćemo usmjeriti prema krucijalnim manifestacijama usklađenim s dobivenim projektima i raspoloživim vremenom. Pauza u djelovanju Udruge naravno isključuje neke aktivnosti poput tradicionalnog Uskrsnog koncerta, odgođeno je putovanje za koje smo se pripremali (koncert na otoku Krku na poziv krčke biskupije). Što se tiče angažiranosti naših članova u humanitarnom djelovanju, ono je samoinicijativno. Oko 90 posto naših aktivnih članova su stariji od 65 godina pa oni sami zahtijevaju pomoć. Oni koji dosad nisu našli odgovarajuće rješenje u primanju pomoći, neka nam se jave“, kaže Turšić uz poruku: „Ovim putem želim pozdraviti sve čitatelje Hrvatske riječi i poželjeti svima nama zdravlje i dosljednost u istrajavanju ostanka u našim domovima.“

Posljedice zastoja u radu

Izvanredno stanje u Srbiji uvedeno je 15. ožujka 2020. godine, što znači da je na snazi gotovo mjesec dana, a do kada će ono trajati, vjerojatno nitko ne zna. Spominju se svibanj, lipanj, a može biti i kasnije ukoliko se situacija s koronom ne stabilizira. To će onda značiti višemjesečni zastoj u normalnom funkcioniranju udruga, što u slučaju nekih može stvoriti određene probleme. 
Kao najveći, predsjednik HKC-a Bunjevačko kolo Lazar Cvijin navodi neizvjesnost glede svega, jer se ništa ne može sa sigurnošću planirati, a u slučaju ovog Centra problem je, kako ističe, tim veći jer je ovo godina jubileja.
„Pedeset godina je od njegovog osnutka i bilo je predviđeno obilje izvanrednih manifestacija, a sada je upitno hoće li se uspjeti održati i redovite. Već sada do nas stižu neslužbene informacije da je neizvjesna sudbina svih natječaja u području kulture, tako da ćemo gotovo sigurno od nekih manifestacija odustati, a neke organizirati u skromnijem obliku nego dosad.“
Po pitanju broja članova Cvijin izražava uvjerenje da neće imati problema s eventualnim njegovim osipanjem.
„Članstvo je stabilno i primjetno je da naši članovi na osobit način doživljavaju HKC, da se rado okupljaju i mimo redovitih probi, što potvrđuje i veliki broj proslava koje se organiziraju baš u prostoru Centra. To je ono što je svima nama u Upravi HKC-a motiv i svijetla točka u ovoj dosta sumornoj zbilji. Nadamo se da će sve ovo brzo proći i da ćemo što prije moći obnoviti rad odjela.“
Ova će se situacija, osim na gospodarstvo, daleko pogubnije odraziti na nevladin sektor koji se financira isključivo iz projekata „pa ako ste k tomu manjinska nevladina udruga, još više, pa onda budući ste seoska udruga i dostupnost određenih institucija i fondova dodatno otežava poziciju koja nas u budućnosti očekuje“, ističe predsjednik tavankutskog Gupca Ladislav Suknović, dodajući kako kultura najčešće prva strada. 
Svjesni stanja u kojem se nalazimo, on kaže kako su obustavili svaku pa i najmanju investiciju te kako bi održali određenu svakodnevnu dinamiku Udruge, sredstva kojima raspolažu koriste za isplatu plaća uposlenika i računa i trude se održati motivaciju i nadu za predstojeće razdoblje.
„Tijekom ožujka i travnja smo trebali imati nekoliko različitih susreta, izložbi i turneja, ali je sve otkazano. Iznimno intenzivan rad u posljednih mjesec dana je bio na pripremi projektnih prijedloga koji su sada upitni, imajući u vidu preraspodjelu sredstava u okvirima EU na gospodarstvo. Iskreno se nadamo da će predloženim mjerama oporavka gospodarstva u Srbiji, koje je predsjednik najavio, biti obuhvaćene i udruge, jer u seoskim sredinama poput naše one su stožer ne samo kulturnih već dobrim dijelom i gospodarskih lokalnih aktivnosti. Veliki dio naših lokalnih dobavljača je plasirao svoje proizvode kroz aktivnosti i manifestacije koje smo mi organizirali i to ćemo sad svi skupa osjetiti. Dosadašnje ciljano umrežavanje i permanentno ukazivanje na razvoj ruralnog područja sada više nego ikada se pokazalo važnim, pogotovo nakon zatvaranja tržnica i dijelom ograničavanja mobilnosti stanovništva i dopreme potrepština. Iskoristili smo Žensku ruralnu mrežu i online dućan u sklopu ove internet prezentacije, ali i stranice Bogatstva različitosti gdje se lokalni poljoprivredni proizvođači mogu besplatno reklamirati i nuditi svoje proizvode“, pojašnjava Suknović.
Članica vaištanske udruge Antun Sorgg Amalija Šimunović, kao mogući problem navodi rad s odraslim članovima s kojima se u posljednje vrijeme počelo aktivno raditi, a koji će, nakon što se sve ovo završi, imati posla na njivama pa se do jeseni opet neće moći okupiti. S druge strane, vjeruje ona, s djecom u folklornoj i dramskoj sekciji u tom smislu neće biti problema. 
„Naš prvi veći projekt trebao bi biti Zavjetno-zavičajni dan koji je planiran za 2. srpnja pa se svi iskreno nadamo da će do tada ovo sve proći i da ćemo moći realizirati našu četvrtu zaredom manifestaciju. Nažalost, stali su nam radovi i na opremanju naše Šokačke kuće, ali sve će se to moći nadoknaditi samo da ostanemo živi i zdravi“, kaže Šimunović.
Predsjednik KUDH-a Bodrog iz Monoštora Željko Šeremešić smatra da zastoj u radu neće znatno utjecati na daljnji rad Udruge što se brojnosti članstva tiče, ali će iz trenutne situacije proisteći sljedeći problemi:
„Mogući nedostatak financijskih sredstava, kao i realizacija planiranih projekata koji su započeti ove godine, kako zbog financija tako i zbog eventualnog zgusnutog programa u narednom razdoblju do kraja godine.“
Zrenjaninska Udruga banatskih Hrvata će se, prema riječima Kaurića, sigurno suočiti s nizom problema ako mjere izvanrednog stanja budu dugo trajale. Neovisno o tome, on ističe sljedeće:
„Mi smo zajednica koja njeguje kulturu i povijest banatskih Hrvata koji su u posljednjih nekoliko desetljeća bili suočeni s nebrojenim izazovima, nasiljima, protjerivanjima i nestajanjem s ovih prostora pa će i pored svih nedaća preživjeti i nastaviti sa svojim djelovanjem.“
Nadamo se i vjerujemo da će tako biti i sa svim ostalim ovdašnjim Hrvatima, predano i aktivno angažiranim u kulturnim i drugim udrugama i da će ih ove izvanredne okolnosti dodatno zbližiti i potaknuti na dodatno obogaćivanje kulturne scene hrvatske zajednice u Vojvodini i Srbiji. 

Izvor: Hrvatska riječ (I. Petrekanić Sič)