Na zavjetni dan župe Uzvišenja svetog Križa u Rumi 12. svibnja 2026. u pastoralnom centru Leopold Bogdan Mandić otvorena je izložba 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva (925.-2025.), tragom milenijske proslave u Bačkoj i Srijemu.
Ova izložba je u rujnu 2025. godine premijerno prikazana kao dio programa proslave 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva održane u Golubincima, koju su organizirali Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Srijemska biskupija i HKPD Tomislav iz Golubinaca, uz potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Izložba donosi povijesni prikaz proslave tisućite obljetnice Hrvatskog Kraljevstva. Njena autorica je Katarina Čeliković, za dizajn je bio zadužen mr. sc. Darko Vuković, a suradnici su bili i mr. sc. Zlatko Virc, Marko Kljajić, Vladimir Nimčević i Stevan Mačković. Izložbu je u Rumi predstavio Branimir Kopilović, stručni suradnik za kulturne programe i projekte ZKVH-a, koga je na početku otvorenja najavio i zahvalio mu se župnik preč. Josip Ivešić, podsjetivši nazočne da je povijest učiteljica života, te da je vrijedno znati povijest i svog i drugih naroda, kako bi se život mogao bolje sagledati i upoznati.
„U nastojanju da obiđemo cijelu Vojvodinu i Srijem, danas smo u Rumi, gradu koji je bio dio milenijske proslave 1000. godišnjice Hrvatskog Kraljevstva, koja se održavala diljem Kraljevine SHS, a centralna proslava bila je u Zagrebu. Subotica je imala čak tri proslave. O proslavi u Rumi, kada je riječ o ovoj postavci, svjedoče izvori iz Spomenice hrvatskih kulturnih, prosvjetnih i pjevačkih društava u Srijemskoj Mitrovici do 1936. Naravno, ova izložba je proces i inicijalna kapisla za dalja istraživanja. Nadam se da će vam izložba biti zanimljiva, pošto će ostati neko vrijeme sa vama te da ćete nešto novo naučiti iz nje. Nadam se i budućoj suradnji, osobito što je dosadašnja suradnja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata sa Srijemskom biskupijom bila izuzetno uspješna“, rekao je Branimir Kopilović, a zatim predstavio izložbu u kontekstu povijesnih činjenica, u svijetlu tog vremena i lika Tomislava, vladara koji je prvi koristio titulu kralja (rex).
„Odlukom Hrvatskog sabora 2025. godina proglašena je Godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva. Inicijativu za to podnijeli su Družba Braća hrvatskoga zmaja i Matica hrvatska, uz potporu Ministarstva kulture i medija te Ministarstva znanosti i obrazovanja R. Hrvatske. Diljem Hrvatske, ali i u Bosni i Hercegovini i drugdje gdje žive Hrvati, započeo je niz raznih manifestacija i proslava u spomen na vladara Tomislava kojeg je u pismu iz 925. papa Ivan X. nazvao kraljem Hrvata (rex Chroatorum), pa se ta godina od 19. stoljeća smatra godinom kada je Hrvatska od kneževine postala kraljevina. Odnosno, prema mišljenju stare historiografije, kako navodi povjesničar i bohemist Marijan Lipovac, te se godine Tomislav okrunio za kralja, premda o samoj krunidbi u povijesnim izvorima nema nikakvih podataka, kao niti o Duvanjskom polju kao mjestu krunidbe. Smatra se kako je spomenuti događaj imao ključnu ulogu u oblikovanju hrvatskog nacionalnog identiteta i suverenosti.“
U daljem predstavljanju izložbe Kopilović je rekao kako „Hrvatska enciklopedija navodi da je Tomislav bio hrvatski vladar približno od 910. do 928. godine. Njegovo podrijetlo nije poznato, ali je vjerojatno potjecao iz dinastije Trpimirovića. Toma Arhiđakon zabilježio je da je Tomislav bio knez (dux) 914. godine, što je jedini potpuno pouzdani podatak o njemu. Na temelju djela Historia salonitana maior (XVI.-XVII. st.), zaključuje se da je Tomislav bio prvi hrvatski vladar koji je koristio naslov kralja, te da je upravljao dalmatinskim gradovima i otocima, koji su inače bili u vlasti Bizanta. Kult Tomislava kao prvog okrunjenoga hrvatskoga kralja održao se unatoč potonjim kritičkim osvrtima hrvatskih povjesničara na historiografska tumačenja XIX. stoljeća.“ Spomen-ploče u čast kralja Tomislava postavljene su diljem Vojvodine prigodom milenijske proslave – u Subotici, Srijemskoj Mitrovici, Petrovaradinu, Zemunu, Golubincima, Šidu i Moroviću i u srijemskim mjestima postoje i danas. Hrvati iz Vojvodine dali su svoj doprinos i kada je riječ o skulpturi s prikazom kralja Tomislava na konju, postavljenoj kod željezničkog kolodvora u Zagrebu, budući da ju je izradio kipar Robert Frangeš Mihanović (1872.-1940.) podrijetlom iz Srijemske Mitrovice. Milenijska proslava 1925. održana je diljem Kraljevine SHS, između ostalog i diljem Srijema – u Petrovaradinu, Rumi, Srijemskoj Mitrovici, Kukujevcima, Golubincima, Šidu, Hrtkovcima, Moroviću, Zemunu, Srijemskim Karlovcima.
Rumljani će imati prilike izložbu pogledati i u narednom periodu, a nazočni vjernici su nakon predstavljanja sa zanimanjem pregledali postavku, razgovarali s predstavnikom ZKVH-a i saznali više o ovom povijesnom razdoblju.
Izvor: Hrvatska riječ (M. M.)
