Slikar Stipan Kopilović rođen je u Bajmaku 24. ožujka 1877. godine, a preminuo je 13. ožujka 1924. godine u Bačkoj Topoli. U povodu 100. obljetnice njegove smrti, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata priredio je 22. ožujka 2024. godine u Bajmaku svečani program te za ovu prigodu tiskao katalog posvećen ovom umjetniku pod naslovom Stipan Kopilović (Bajmak, 24. III. 1877. – Bačka Topola, 13. III. 1924.).
Iako brošura sadrži samo 16 stranica, priređivač Branimir Kopilović je uspio čitatelju predstaviti biografiju slikara, ali i svojevrsnu galeriju fotografija najznačajnijih likovnih ostvarenja Stipana Kopilovića. Fotografije je izradio subotički fotograf Augustin Juriga, grafički dizajn potpisuje Darko Vuković, a pripremu za tisak u Štampariji Printex u Subotici uradio je Thomas Šujić.
U uvodnom dijelu (str. 3-6) priređivač, među ostalim piše: „Stipan Kopilović jedan je od rijetkih slikara impresionista vojvođanskoga podneblja. Njegovi malobrojni sačuvani radovi svjedoče nam o talentu koji je posjedovao, a kojega je samo djelomice realizirao u svojemu kratkom životu umjetnika samotnjaka. U službenim dokumentima njegovo se ime pisalo Kopilovity István, dok je on svoje radove do 1918. potpisivao uglavnom inicijalima i oznakom godine nastanka rada, a nakon Prvog svjetskog rata svoje je slike signirao kao Stevan Kopilović.“
Potom piše o njegovu školovanju, putovanjima i povratku u zavičaj, izložbama i ostavštini te o slikarevu stilu koji je negdje između impresionizma, plenerizma i ekspresivnog izraza.
U Galeriji (str. 7-15) čitatelj će vidjeti fotografije slika u boji, od onih na freskama u bajmačkoj crkvi do slika primorskih i zavičajnih motiva.
Podsjetimo kako je Bela Duranci 2011. godine u nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata objavio likovnu monografiju Slikar Stipan Kopilović 1877.-1924., što je bilo drugo, osuvremenjeno izdanje Durancijeve studije o prvom suvremenom slikaru u bunjevačkih Hrvata. U knjizi su objavljene reprodukcije svih do sada pronađenih Kopilovićevih slika, a autor fotografija je Augustin Juriga. Ova je studija i knjiga poslužila i Branimiru Kopiloviću za prigodnu brošuru kojom Zavod za kulturu promovira djelatnu kulturu sjećanja s ciljem memoriranja vlastitoga naslijeđa unutar ovdašnje hrvatske zajednice.
