Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata priredio je u Subotici, 28. studenoga 2022. godine izložbu pod nazivom Živa baština - Nematerijalna kulturna baština Hrvata u Srbiji (NKB) koja je plod prekograničnog projekta pod nazivom Nematerijalna kulturna baština Hrvata u Srbiji u funkciji razvoja i suradnje. Projekt je financiralo Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske, a ZKVH ga je proveo u partnerstvu s Filozofskim fakultetom iz Osijeka.
Stručna savjetnica u ovoj publikaciji je prof. dr. sc. Milana Černelić, redovita profesorica u mirovini, a recenzentice su izv. prof. dr. sc. Marijeta Rajković Iveta i Tamara Štricki Seg, prof. etnomuzikologije. Likovni postav izložbe djelo je Darka Vukovića, a fotografije su ustupili pojedinci i udruge. Zanimljivo je kako se u publikaciji uz svaki element NKB nalazi i QR koji čitatelja vodi na internetsku adresu ZKVH-a gdje može dobiti podrobnije informacije.
Publikacija na 54 stranice donosi opis uz ilustracije 22 elementa nematerijalne kulturne baštine podijeljenih na područja: Jezik, Običaji, Glazba, Ples i Umijeća. Od elemenata i autora su zastupljeni: Bunjevački govori bačkih Hrvata (Ivana Kurtović Budja), Šokački govori bačkih Hrvata (Ivana Kurtović Budja), Ophod kraljaca u Rumi (Milana Černelić), Vinogradarski običaj proslave svetog Vinka (Vincencija) u Rumi (Milana Černelić), Veliko prelo u Subotici (Katarina Čeliković), Golubinačke mačkare (Milana Černelić), Pokladni običaj Tute u Plavni (Zvonimir Pelajić i Kata Pelajić), Čuvari Isusova groba u Bačkoj i Srijemu (Milana Černelić), Polivači kod bunjevačkih Hrvata u Bačkoj (Milana Černelić), Priskakanje Ivanjske vatre kod bunjevačkih Hrvata u Bačkoj (Ljubica Vuković Dulić), Duhovski ophod kraljica kod bunjevačkih Hrvata (Milana Černelić i Tamara Štricki Seg), Dužijanca – običaj proslave završetka žetve (Naco Zelić), Običaj zvonjenja za pokojnike u Surčinu (Katica Naglić), Ophod betlemaša u Srijemu (Katica Naglić), Tamburaši, tamburaške prakse Hrvata u Vojvodini (Vojislav Temunović), Bećarac – tradicijski glazbeni i verbalni žanr među vojvođanskim Hrvatima (Nela Skenderović), Tradicijsko dvoglasno pjevanje šokačkih Hrvatica iz Monoštora (Nela Skenderović), Bunjevačko momačko kolo (Marin Jaramazović), Stvaralaštvo u tehnici slame kod bunjevačkih Hrvata u Bačkoj (Ljubica Vuković Dulić), Priprema blagdanskog božićnog kruha Božićnjak (Bojana Poljaković), Umijeće izrade šlinga (Kata Suknović) te Umijeće izrade bunjevačkih i šokačkih papuča, papučoš (Katarina Čeliković).
Urednica kataloga i autorica izložbe je Katarina Čeliković koja u predgovoru ističe: „Cilj je projekta na sveobuhvatan način prikazati dio bogate nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Republici Srbiji. Ta je baština bogata i među Hrvatima u Vojvodini, u Republici Srbiji, u svim svojim regionalnim i subetničkim sastavnicama – i u srijemskih i u šokačkih i u bunjevačkih Hrvata – a najznačajnije dionice ove baštine donosimo u ovome katalogu kojim se pokreće Biblioteka Nematerijalna kulturna baštine Hrvata u Republici Srbiji. Osim što je podsjetnik, ova nam baština daje poticaj za njezino očuvanje jer njome čuvamo i svoj vlastiti nacionalni i kulturni identitet.“
Popis od dvadeset dva nematerijalna kulturna dobra s opisima plod je višegodišnjih istraživanja koje Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata provodi u suradnji s Filozofskim fakultetom u Zagrebu, Odsjekom za kulturnu antropologiju i etnologiju te drugim institucijama i pojedincima s ciljem stručne evaluacije i zaštite. Na tom putu Republika Hrvatska je davala svoju stručnu pomoć kako bi hrvatska manjinska zajednica bila spremna sačiniti svoju listu i potom ju kandidirati u Centru za nematerijalno kulturno naslijeđe u Republici Srbiji. Započete aktivnosti u prepoznavanju, opisu i promociji žive baštine nastavljamo u suradnji s brojnim hrvatskim udrugama i pojedincima duboko svjesni njezine krhkosti i potrebe za njezinom zaštitom. Ovom će se popisu dodati i druga živa nematerijalna kulturna dobra u hrvatskoj zajednici.
Živom baštinom potvrđujemo svoju višestoljetnu prisutnost i duboku utkanost tradicije u suvremeni život hrvatske manjinske zajednice u Republici Srbiji. Ona je jamac opstojnosti ove zajednice izvan granica svoje matične domovine i put prema osvješćivanju javnosti o vrijednosti njezine nematerijalne kulturne baštine.
