Djelo najvećeg sakupljača hrvatske narodne književnosti u izvandomovinstvu stiglo je konačno i do najveće knjiške manifestacije u Hrvatskoj. Tako bi se u najkraćem dalo opisati predstavljanje Izabranih djela Balinta Vujkova u utorak, 12. studenoga 2024. godine, na sajmu knjiga Interliber u Zagrebu.

Izabrana djela Balinta Vujkova kapitalni su nakladnički projekt Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatske čitaonice iz Subotice. Edicija sadrži ukupno osam knjiga, u prvih sedam našle se narodna književnost – bajke, basne, pripovijetke, anegdote i legende a osmu čine Vujkovljeva autorska djela.

Hommage velikanu

Moderatorica predstavljanja i predsjednica Hrvatske čitaonice Subotica Bernadica Ivanković u uvodu je rekla kako je Vujkov svojim djelom zadužio Hrvate u Srbiji. U tom kontekstu u proteklih više od dva desetljeća učinjeno je mnogo: najveća književna manifestacije te zajednice i jedna od književnih nagrada nose njegovo ime, dobio je bistu i ulicu u Subotici, njegovo djelo poznato je djeci i mladima koji se školuju na hrvatskom jeziku.

Urednica edicije i ravnateljica ZKVH-a Katarina Čeliković ukazala je kako je Balint Vujkov (1912. – 1987.) od svoje 19. godine sakupljao usmeno narodno stvaralaštvo, putujući od Janjeva i Rumunjske, preko Vojvodine i Like do Gradišća i Slovačke. Tijekom više desetljeća rada sakupio je oko 1.500 pripovijetki. Čeliković je podsjetila kako je živio u turbulentnom 20. stoljeću te su njegov život, među ostalim, obilježili događaji poput sudjelovanja u narodnooslobodilačkoj borbi, djelovanja u književnom i medijskom području, dobivanja nagrada do isključivanja iz javnog života nakon Hrvatskog proljeća.

„Njemu u čast 2002. godine pokrenuli smo književnu priredbu Dane Balinta Vujkova, koji su u međuvremenu postali i Dani hrvatske knjige i riječi. Temeljni cilj manifestacije je valorizacija bogate Vujkovljeve zaostavštine, ali i narodnog govora Hrvata u Bačkoj i Srijemu ali i na drugim prostorima gdje je Vujkov djelovao. Na višednevnoj manifestaciji tematizira se i suvremeno književno stvaralaštvo Hrvata u Podunavlju“, kazala je Čeliković.

Jezično blago

O jezičnoj vrijednosti Izabranih djela govorila je recenzentica, sveučilišna profesorica i jezikoslovka dr. sc. Sanja Vulić. Osim jezične, ovi zapisi su riznica i etnografskih podataka.

„Nije bio niti jezikoslovac, niti etnolog a zapisao je na stotine i stotine pučkih bajki i pripovjedaka Hrvata u rasijanju. Jezik svojih kazivača nije mijenjao, zapisivao je priče kako ih je čuo. Naravno, nije pisao kako to čini dijalektolog, s tisuću znakova, ali su upravo takve prosječnom čitatelju lakše za pročitati. U doba kad je istraživao, većina ljudi s kojima je govorio bila je rođena u rasponu od 1870. do 1920. godine. Naravno, ima i mlađih, ali bitni su nam oni stariji jer su oni jako dobro čuvali svoje izvorne, mjesne govore. Ono što me je fasciniralo u tim zapisima jest što je Vujkov stigao na terene na kojima se nikad nije jezikoslovno istraživalo a pretpostavljam ni etnološki“, rekla je dr. sc. Vulić.

Dodala je i kako je Vujkovu želja bila otići i među moliške Hrvate u Italiji, ali da stjecajem okolnosti to nije uspio.

Izbornik tekstova i lektor edicije bio je Zlatko Romić a u zagrebačkoj promociji Izabranih djela sudjelovao je i član uredništva i korektor Mirko Kopunović.

„Izabrana djela imaju gotovo 5.000 stranica, a u tumačima ima više od 4.000 riječi i oko 400 manje poznatih izraza. Za nekoliko desetaka riječi nismo uspjeli utvrditi što znače, koristeći nama dostupne rječnike i literaturu, a više nemajući mogućnosti koga pitati. Građa je crpljena iz dvadesetak knjiga, 13 periodičnih izdanja i u izboru je objavljeno dvije trećine ukupnoga sadržaja. I danas vidim sliku Balinta koji sakuplja svoje priče. Onako visok, stasit na put je išao svojim malenim fićom, vidim ga na kompi kako prelazi Tisu, ide u Banat, dogovara se i razgovara sa svojim kazivačima. Ti njegovi kazivači su zapravo bili književnici. Zamislite nekoga tko priča cijelu noć i od toga se zapiše primjerice četrdeset stranica knjige. Ostavio nam je blago. A mi tim govorima više ne govorimo, kako mi bunjevački Hrvati tako zasigurno i svi drugi“, kazao je Mirko Kopunović.

Potpora Školske knjige

Predstavljanje Vujkovljevih knjiga održano je na štandu Školske knjige, nakladničkog poduzeća koje već dvadesetak godina pomaže obrazovne i kulturne programe Hrvata u Srbiji. Tim povodom u predstavljanju je sudjelovao i predsjednik Upravnog odbora Školske knjige dr. sc. Ante Žužul. On je istaknuo kako Školska knjiga brine o Hrvatima diljem svijeta, pa tako i u Srbiji, „kako bi znali da nisu zaboravljeni“. „Lipo nam je što je danas ovdje dašak Hrvata iz Subotice, Vojvodine i Srbije“, naveo je Žužul.

Kako je istaknuo, narodna književnost, sakupljena i u ediciji Izabrana djela Balinta Vujkova, kultura je jednog naroda. Podsjetio je i da su pisani spomenici i knjige temelj za poznavanje povijesti jednog naroda.

„Pogledajte Baščansku ploču iz 1102. ili prvi hrvatski ep na narodnom jeziku Marka Marulića iz 1521. godine. Otkad se pamti nešto o nekom narodu? Otkad se to našlo u knjigama. Mi postojimo baš po onome što smo zapisali“, kazao je Žužul te čestitao timu koji je iznio projekt Vujkovljevih izabranih djela.

Interliber je najveća knjiška manifestacija u Hrvatskoj, a ovo je bilo prvo predstavljanje hrvatskih nakladnika iz Vojvodine na tom sajmu nakon više od deset godina. Školska knjiga iskazala je ovom prigodom spremnost da takva praksa bude nastavljena. Predstavljanju Izabranih djela, među ostalim, nazočili i predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Hrvatske matice iseljenika, Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Knjižnica grada Zagreba i Društva podunavskih Hrvata u Zagrebu.

Predstavnice ZKVH-a i Hrvatske čitaonice zahvalile su Školskoj knjizi na ovoj vrsti potpore kao i Središnjem državnog uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske koji je financijski pomagao projekt Izabranih djela Balinta Vujkova. 

„Mnogi od onih koji su bili na predstavljanju, kao i sudionica predstavljanja dr. sc. Sanja Vulić, upoznali su Balinta Vujkova i kao gosti Dana Balinta Vujkova u Subotici. Današnji program pratila je jedna posebna emocija i još jednom se pokazalo koliko je važno povezivanje izvandomovinskih Hrvata s Hrvatskom“, ocijenila je Katarina Čeliković.

Podsjetimo, Izabrana djela su u listopadu predstavljena na Sajmu knjiga u Beogradu, a krajem mjeseca bit će predstavljena i na manifestaciji Književna Panonija u Budimpešti.

Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P.)