U Lemešu je 14. studenoga 2024. godine obilježeno stotinu godina od rođenja dvojice rođenih Lemešana, svjetski priznatih znanstvenika i akademika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – teorijskog fizičara Gaje Alage (1924. – 1988.) i šumarskog genetičara Mirka Vidakovića (1924. – 2002.). Tim povodom njima u čast otkrivena je spomen-ploča na mjesnoj Osnovnoj školi Bratstvo-jedinstvo, a ispred škole posađen je hrast lužnjak (dar JP Vojvodina šume), budući da je upravo Vidaković, poznat i po podizanju prve klonske sjemenske plantaže toga drveta u Hrvatskoj, u Našicama.
Program je započeo misom za pokojne znanstvenike u crkvi Rođenja blažene Djevice Marije, a u Domu kulture priređena je svečana akademija na kojoj je bilo riječi o životu i djelu dvojice velikana. Na akademiji su proglašeni i dobitnici nagrada za učenike koji su sudjelovali na likovnom i literarnom natječaju na teme Šume su izvor života i Atom za mir i svemir. Spomen-ploču Alagi i Vidakoviću podigli su Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, OŠ Bratstvo-jedinstvo i mjesni HBKUD Lemeš, a u sklopu projekta Godine novog preporoda.
Ravnateljica ZKVH-a Katarina Čeliković kazala je ovom prigodom kako su dvojica velikana uzori da se treba baviti i znanošću, učenjem i istraživanjem svijeta oko nas. Zahvalila je školi Bratstvo-jedinstvo koja se uključila u obilježavanje ove proslave te nastavnicima i učenicima koji su sudjelovali na prigodnim natječajima. „Trudite se što više spoznavati i neka vam na tom putu uzor budu velikani poput Alage i Vidakovića koji su rođeni ovdje u Lemešu. Nema na svijetu puno takvih mjesta, da vam se tu rode znanstvenici svjetskoga glasa. Budite ponosni na njih“, poručila je Čeliković.
Ravnatelj OŠ Bratstvo-jedinstvo Dejan Vukadinović kazao je kako škola nastoji približiti znanost djeci i svima ostalima, stavljajući je na istaknuto mjesto. Naveo je i kako se u tom kontekstu Lemešani imaju kime ponositi, te je spomenuo Alagu i Vidakovića, ali i druge istaknute ličnosti podrijetlom iz toga mjesta. Uime Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog i ministra Tomislava Žigmanova obratila se Ljiljana Bekčić, istaknuvši kako njegovanje kulture sjećanja i obilježavanje ove obljetnice pridonosi upoznavanju sviju nas s bogatim naslijeđem hrvatske zajednice u Srbiji. „Pored toga, obilježavanje ove obljetnice pokazuje visok stupanj odlučnosti i organiziranosti Hrvata u očuvanju svoga identiteta. Ministarstvo podržava sve aktivnosti nacionalnih manjina koje imaju za cilj očuvanje i njegovanje njihovog kulturno-jezičnog identiteta“, rekla je Bekčić te dodala kako će to Ministarstvo i dalje biti potpora i pouzdan partner svim nacionalnim manjinama u Srbiji, njegujući i promovirajući duh dijaloga, tolerancije, suradnje i razumijevanja. Uime Ministarstva prosvjete obratila se načelnica Školske uprave iz Sombora Milana Minarski. „Drago mi je da je ova sredina dala takve velikane, da ih je bilo i više, da ova sredina jako dobro funkcionira što se tiče multikulturalnosti. Ono što je moja želja za budućnost, a iz okvira je djelovanja Ministarstva prosvjete, jeste da svi učitelji i nastavnici u ovoj školi budu poznati po tome što su predavali velikanima poput Alage i Vidakovića“, rekla je Minarski.
O Gaji Alagi nadahnuto je govorio njegov student, Lemešanin i profesor u mirovini Antun Vujević. Među ostalim, podsjetio je kako je Alaga na specijalizaciji u Kopenhagenu radio s grupom znanstvenika – Bohrom, Alderom i Mottelsonom, koji su dvadeset godina kasnije dobili Nobelovu nagradu za fiziku. Ukazao je i kako se Alaga upisao u svjetsku fiziku po pravilima koja nose njegovo ime – Alaga rules. „U vrijeme studija ni mi studenti još nismo znali koliko je profesor Alaga cijenjen i koliko je učinio za fiziku i znanost. Treba reći i da je bio veliki borac protiv uvođenja nuklearne energije tada u Jugoslaviji misleći uvijek na dobrobit čovječanstva“, kazao je Vujević.
Kako je na akademiji istaknuto, akademik Mirko Vidaković zaslužan je za uvođenje znanstvenih disciplina genetike i oplemenjivanja šumskoga drveća u redovitu nastavu na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, a poznat je i po podizanju prve klonske sjemenske plantaže hrasta lužnjaka u Hrvatskoj, u Našicama, ujedno među prvima u svijetu. Od osnutka Katedre za šumarsku genetiku i dendrologiju (danas Zavod za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku), Vidaković je bio nastavnik mnogim nastavnicima i znanstvenicima na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu i Hrvatskom šumarskom institutu u Jastrebarskom, kao i brojnim generacijama šumarskih stručnjaka u praksi.
Na svečanoj akademiji nastupili su učenici i zbor OŠ Bratstvo-jedinstvo kao i pjevačka skupina Musica viva.
Među ostalim, svečanoj akademiji nazočili su i predstavnici Hrvatskog nacionalnog vijeća, NIU Hrvatska riječ, Pokrajinskog tajništva za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama, Grada Sombora i somborske Gimnazije Veljko Petrović.
O akademicima u somborskoj gimnaziji
U sklopu obilježavanja ove obljetnice, sljedeći dan, 15. studenoga 2024. godine je u somborskoj Gimnaziji Veljko Petrović bilo održano predavanje o znanstveniku Gaji Alagi te se ukratko govorilo o znanstveniku Mirku Vidakoviću. U uvodnom izlaganju ravnateljica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Katarina Čeliković govorila je o njihovom značaju za svjetsku znanost i predstavila brošuru koju je ZKVH tiskao u povodu 100. obljetnice njihova rođenja.
O Gaji Alagi kao znanstveniku i vrsnom profesoru govorio je profesor fizike iz Zagreba i Alagin student Antun Vujević. On je na jednostavan način učenicima objasnio beta raspad, što je jedno od područja na kojima je radio akademik Alaga. Profesor Vujević govorio je i o Alaginom pedagoškom radu. Inače Antun Vujević također je bio đak somborske Gimnazije i to u 100. generaciji učenika ove somborske škole. O Gaji Alagi, čiji je student bio, i Mirku Vidakoviću govorio je i fizičar, urednik hrvatskog izdanja National Geographica Hrvoje Prćić.
Predavanje u Somboru organizirali su ZKVH i Gimnazija Veljko Petrović. Predavanje su pratili profesori i učenici prirodoslovnog smjera.
Izvor: Hrvatska riječ
