Dvojezična knjiga Kratka povijest Hrvata u Mađarskoj – A magyarországi horvátok rövid története (Naklada Croatica, Budimpešta, 2022.) autora dr. sc. Dinka Šokčevića (r. 1960.) predstavljena je u četvrtak, 21. studenoga, u čitaonici Gradske knjižnice u Subotici. Riječ je o prvoj knjizi ikad napisanoj o svim hrvatskim etničkim skupinama u Mađarskoj, odnosno višestoljetnom suživotu i stvaralaštvu pripadnika tamošnje hrvatske manjinske zajednice.
O važnosti i sadržaju
Hrvati u Mađarskoj su najraznovrsniji i najsloženiji entitet od svih hrvatskih manjina koje su tijekom burne povijesti hrvatskog naroda bile otrgnute od matičnog prostora Hrvatske. Žive raštrkano u manjim i većim cjelinama od mađarsko-austrijsko-slovačke tromeđe duž granica s Austrijom i Hrvatskom sve do Bačke na jugu mađarske države, a znanstvenici ih obično svrstavaju u sedam većih etničkih skupina. To su gradišćanski Hrvati, pomurski Hrvati, podravski Hrvati, Bošnjaci, Šokci, Bunjevci i podunavski Hrvati. O važnosti ovog djela, tj. svoje knjige, autor dr. sc. Dinko Šokčević kaže: „U Mađarskoj su ‘70-ih i ‘80-ih godina objavljene monografije o pojedinim hrvatskim subetničkim skupinama – o podravskim Hrvatima, pomurskim Hrvatima, te o gradišćanskim Hrvatima ali ne u Mađarskoj već u Zagrebu. Nitko do sada nije napisao knjigu o svim ovim skupinama u Mađarskoj, o tome odakle su, zašto ih zovemo Hrvatima, kakve su veze imali sa Zagrebom ili s BiH. Zato sam uz pomoć predsjednika Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj Ivana Gugana uspio ostvariti ovo djelo jer i on smatra da nedostaje ovakva knjiga“.
Što se tiče njezinog sadržaja, Šokčević pojašnjava kako je koncipirana kronološki a ne pojedinačno po subetničkim skupinama: „Dakle, u knjizi sam prikazao migracije, njihov dolazak na prostore u Mađarskoj, njihov život od srednjeg vijeka preko osmanskog razdoblja, pa XVIII. i do XIX. stoljeća, uglavnom njihov tradicionalni život. Potom, nastojao sam prikazati da smo imali i građanstvo jer za to se malo zna; zna se da je postojalo srpsko građanstvo u Mađarskoj, ali ne i katoličko, hrvatsko i ilirsko. Obradio sam i tzv. nacionalne preporode (s kraja XIX. i početka XX. stoljeća), kojih nije bilo puno. Kod podravskih i pomurskih Hrvata ih nije bilo, bilo ih je samo kod Bunjevaca, Šokaca i rackih Hrvata predvođenih Ivanom Antunovićem kao i kod gradišćanskih Hrvata. Tu je i povijest hrvatskih skupina između dva svjetska rata, pa nakon II. svjetskog rata, te najnovije doba od 1990. što je vrlo važno razdoblje jer je demokratizacija puno značila za sve nacionalne manjine. Zapravo, možemo reći da je to jedan preporod, samo malo zakašnjeli. Da smo to imali prije 80 godina, danas bi u Mađarskoj bilo puno više Hrvata nego sada. Naime, 1945. bilo nas je oko 90 tisuća, a danas nas po popisu ima između 20 i 25 tisuća. Glavni krivac za to je diktatura, odnosno loši odnosi između Jugoslavije i Mađarske, i zapravo progon naše manjine nakon 1948. godine kada su se mnogi plašili izjasniti se kao pripadnici hrvatske manjine, pa i slovenske i srpske, što je ojačalo asimilaciju.“
Na pitanje o izvorima, odnosno povijesnoj građi za materijal koji je u knjizi znanstveno obrađen, Šokčević je rekao da je, kako se to obično čini kod sinteza, prvo pregledao postojeće monografije, studije i članke, ali i građu, tiskane izvore, matične knjige: „U Mađarskoj imamo jednu vrlo razvijenu tzv. balkanistiku. Ravnatelj našeg povijesnog instituta u Budimpešti Antal Molnár je stručnjak za XVII. stoljeće, za misijsku djelatnost bosanskih franjevaca ili isusovaca iz Dubrovnika itd. i on je otkrio puno novih materijala pa sam se oslanjao i na njegove knjige. Ali generalno, u Mađarskoj ima puno izvora za ovu građu.“
Knjiga je dvojezična jer je dr. sc. Dinku Šokčeviću, kako ističe, bio cilj mađarsku javnost upoznati s poviješću Hrvata u Mađarskoj, budući da vrlo malo znaju o njima: „Često mi postavljaju pitanje kada mi je tata došao u Mađarsku, a ja odgovorim da nije on došao, već moj pradjed prije 300 godina. Onda nam se često u Hrvatskoj čude kako to da još govorimo hrvatski jezik. Inače, broj Hrvata u Mađarskoj koji znaju, tj. koriste hrvatski jezik je, prema mojim saznanjima, oko 14 tisuća, dakle puno manje od broja onih koji se deklariraju kao Hrvati. Također, u Mađarskoj u popisu postoji kategorija s pitanjem osjećaju li sebi bliskom neku kulturu i takvih koji osjećaju sebi bliskom hrvatsku kulturu ima puno više od onih koji se deklariraju kao Hrvati ili govore hrvatski jezik“.
O povijesti doseljavanja
Na pitanje kada počinje povijest Hrvata u Mađarskoj, Šokčević odgovara: „Ako gledamo neke subetničke skupine, primjerice podravske Hrvate, njihova povijest počinje već u VII. stoljeću. Dakle, oni su u Podravini od kada su se Hrvati doselili na ove prostore Panonije, odnosno Dalmacije. Kod drugih, uglavnom od gradišćanskih Hrvata pa do drugih skupina, to je prvo razdoblje osmanskih osvajanja, od kraja XV. stoljeća počinje migracija budućih gradišćanskih Hrvata s hrvatskih prostora. Tijekom XVI. I XVII. stoljeća dolaze Šokci i Bunjevci i krajem XVII. stoljeća još se nastavlja, ali ima doseljenja još i u XVIII. stoljeću kada su se krajevi Ugarske oslobodili od Turaka, kada Hrvati dolaze iz Like, Gorskog kotara, okolice Ogulina. Budući da je tamo nastupila velika glad, habsburške vlasti su preseljavalje stanovništvo u Ugarsku, u plodnu ravnicu“.
Knjiga Kratka povijest Hrvata u Mađarskoj izašla je u nakladi Neprofitnog poduzeća za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost Croatica iz Budimpešte, koja je, prema riječima ravnateljice Timee Šakan-Škrlin, u svojih četvrt stoljeća djelovanja izdala oko stotinu naslova: „Croatica je osnovana prije 25 godina, prvobitno kao izdavačka kuća s ciljem da se među Hrvatima u Mađarskoj širi hrvatska riječ, da se izdaju knjige, a potom se počeo tiskati tjednik Hrvata u Mađarskoj Hrvatski glasnik. Potom smo dobili i medijski dio koji se poslije proširio i na digitalne medije gdje imamo tv priloge, odnosno video zapise, internetski radio, a djelujemo i kao kulturni centar“, navela je Šakan-Škrlin. Kako je istaknula, za ovu se Šokčevićevu knjigu može reći da je kapitalno djelo Croatice na hrvatskom i mađarskom jeziku: „Ova knjiga nam je važna jer je prije bilo objavljeno puno knjiga o raznim hrvatskim etničkim skupinama u Mađarskoj, ali ovo je prva knjiga sinteza, koja prikazuje povijest svih Hrvata u Mađarskoj koji su dospjeli na panonske prostore tijekom brojnih migracija u različitim razdobljima. Njezina je vrijednost u tome što na vrlo stručan, a opet jednostavan način predstavlja zapravo vrlo složenu povijest Hrvata u Mađarskoj.“
Predstavljanje knjige održano je u organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, a književnu večer vodila je i s autorom razgovarala ravnateljica Zavoda Katarina Čeliković koja je među ostalim izrazila zadovoljstvo što je riječ o dvojezičnoj knjizi, odnosno što se Hrvati predstavljaju onima s kojima žive, na jeziku države u kojoj žive.
Dinko Šokčević istaknuti je povjesničar, rođen u Baji 1960. Bavi se poviješću i kulturom Hrvata u Mađarskoj, kao i vezama Hrvata i Mađara. O njegovom ugledu među hrvatskim povjesničarima svjedoči i nagrada Jaroslav Šidak Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesnu znanost i Društva za hrvatsku povjesnicu 2019. godine. Rezultati dosadašnjeg rada dr. sc. Šokčevića važni su i zbog njegova zanimanja za povijest bačkih Hrvata i općenito za poznavanje suvremenog položaja hrvatske manjine u Mađarskoj.
Izvor: Hrvatska riječ (I.P.S.)
