Katoličko društvo Ivan Antunović iz Subotice objavilo je krajem ožujka 2022. godine knjižicu Johannes Clausen – kako je oslikana subotička katedrala. Riječ je o nevelikoj publikaciji na tri jezika (hrvatski, mađarski i njemački), čiji je autor župnik subotičke katedralne župe sv. Terezije Avilske mons. Stjepan Beretić, koji je „srastao s mjestom svoga višedesetljetnog djelovanja“, kako to točno u pogovoru navodi povjesničarka umjetnosti Zsuzsana Papp Korhecz. Knjižica je zapravo uzbudljiva povijesna avantura koja osvjetljava osobu slikara Johannesa Clausena (1885. – 1927.), koji je bio angažiran na velikoj obnovi tadašnje župne crkve prije 130 godina. Avantura se sastoji u susretu Beretića i Clausenovog unuka Petera koji se dogodio slučajno prije 13 godina, a koji je, kako Beretić navodi, rezultirao pribavljanjem brojnih povijesnih dokumenata o samom umjetniku i njegovom radu u Subotici i izvan nje.
Proučavanjem onodobnog subotičkog tiska autor je došao do motiva ondašnjeg gradskog rukovodstva i vjernika koji su, zabrinuti za stanje crkve, tražili od mjerodavnih osoba njezinu zaštitu. Autor odgovara na pitanja kako se u traženju adekvatnoga stručnjaka za to došlo do Clausena, tada Zagrepčanina, suradnika znamenitog graditelja zagrebačke katedrale Hermana Bollea, umjetnika koji je za oslikavanje današnje subotičke stolne bazilike našao slikare, naručio kipove, i koji je rukovodio svim radovima.
Svatko tko i danas digne pogled prema svodovima katedrale, možda vođen zabrinutošću za njezine suvremene statičke probleme, može se uvjeriti u to da su slikarski radovi urađeni savršeno, precizno i vjernički ponizno. To je, uostalom, samo dio meditativnog kutka kakav je nesumnjivo Velika crkva, kako je Subotičani zovu, no vrlo značajan. Ova knjiga nova je prilika da se njezine vrijednosti sagledaju ne samo gledajući njezin vanjski izgled i markantnost nego nanovo i njezin enterijer.
Kroz knjigu, osim Clausena, provijava duh i dva negdašnja župnika u crkvi sv. Terezije – Matije Mamužića, voditelja obnove katedrale koncem XIX. stoljeća, Clausenovog poslodavca, te Matije Zvekanovića, prvog subotičkog biskupa i posljednjeg obnovitelja ove crkve u prošlom stoljeću. Beretić ova dva duhovna velikana povezuje između ostaloga i činjenicom da je baš u njegovom mandatu, prilikom obnove instalacija u katedrali prije šest godina, pronađena spomen-ploča koja je svjedočila o Clausenovom radu, izgubljena prilikom velike obnove 1973. godine. Ona je ponovno postavljena u predvorju katedrale, te joj je pridodana ista na hrvatskom jeziku.
Subotički vjernici su se tako još jednom odužili Clausenu, a posjetitelji ovog grada sada imaju još jedan, grafički iznimno kvalitetno opremljen vodič po biserima povijesti grada u kojem već gotovo sto godina stoluju katolički biskupi.
Izvor: Hrvatska riječ (M. Tucakov)
