„Rodna kuća bana Josipa Jelačića ima visokovrijednu identitetsku odrednicu za Petrovaradin i njegovo (nekad većinsko) hrvatsko stanovništvo. Memoriranje činjenice da je najslavniji hrvatski ban ugledao svijet baš u Petrovaradinu jest onaj dio obveze koji nadilazi zavičajnu razinu. Želja da se pozornost usmjeri na neophodnost suvremenog pristupa toj vrijednosti i porasle svijesti o značaju raznovrsnosti lokalne kulturne tradicije u gradu Novom Sadu, čiji je administrativni dio i Petrovaradin, pokrenula je pitanje: što danas treba biti rodna kuća bana Josipa Jelačića?“ To pitanje na početku zbornika radova sa stručne konferencije Kulturni profil Spomen-doma bana Josipa Jelačića, koja je održana u Petrovaradinu u svibnju 2019. godine, postavlja Darko Polić, urednik zbornika.
Ova kolekcija stručnih predavanja na temu koja je bila neposredan uvod u utemeljenje zaklade istoga imena, otkup, vraćanje u okrilje hrvatske zajednice i početak unutarnje obnove ove „hrvatske Meke“, objavljena je gotovo tri godine kasnije, no sadrži 14 vrlo vrijednih priloga čiji prinosi donekle nadomješćuju nakladničko kašnjenje.
Ostvarivanje misije
U prvome dijelu zbornika, nakon prologa autora Petra Pifata, religiolog i filozof Miroslav Keveždi odgovara na temeljno pitanje koje je postavljeno na ovoj stručnoj konferenciji: Što treba biti Spomen-dom bana Josipa Jelačića u Petrovaradinu? Petar Pifat i Ivana Andrić Penava u naredna dva članka predstavljaju Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo Jelačić iz Petrovaradina, te rodnu kuću Josipa Jelačića kao želju Petrovaradinaca. U nastavku su predstavljeni primjeri kulturnih centara i spomen-domova u Hrvatskoj, njihove programske značajke i način ostvarivanja misije memoriranja pojedinih osoba i njihovih povijesnih postignuća.
Đorđe Nešić, upravitelj, predstavio je Kulturni i znanstveni centar Milutin Milanković u Dalju, dok je ravnateljica Zavičajnog muzeja Našice Silvija Lučevnjak govorila i pisala na temu Dvorac Pejačević kao središte kulturnih zbivanja našičkog kraja – stanje i perspektive. Prof. dr. Jasna Horvat s Ekonomskog fakulteta u Osijeku, tvrđavologinja osječke Tvrđe, pisala je na temu urbanoga brandiranja u članku OSvajanje grada, a gradonačelnik Zaprešića Željko Turk poveo je sudionike skupa i čitatelje do Novih dvora u Zaprešiću, gdje je Jelačić sahranjen.
Kulturni centri u Novom Sadu
Suvremeno iskustvo kulturnih centara i uopće novih formi (ne)institucionaliziranja kulture i definiranja njihove misije predstavljeno je na primjeru Kulturne stanice Svilara od strane ravnateljice ovog kulturnog centra Violete Đerković, a osnivateljica i upraviteljica Kulturnog centra Prostor u Petrovaradinu Natali Beljanski-Popović predstavila je ovoga, neposrednog susjeda Jelačićeve rodne kuće. Manje poznati Kulturni centar Lab, neovisan kulturni prostor, nastao 2017. godine u nekadašnjoj modernističkoj vili na obodu Futoškog parka, predstavio je Luka Prstojević.
O kulturnom naslijeđu kao resursu za suvremeni razvoj pisale su Slobodanka Babić iz Zavoda za zaštitu spomenika kulture Grada Novog Sada, koja je detaljno predstavila arhitekturalne značajne banove kuće. Dr. Jasmina Jokić s Filozofskog fakulteta u Novom Sadu govorila je i pisala o važnosti nematerijalne baštine za očuvanje identiteta lokalne i nacionalne zajednice, a dr. Snežana Besermenji, redovita profesorica PMF-a u Novom Sadu, o tržišnim elementima budućeg egzistiranja spomen-doma bana Jelačića.
Konferenciju je završio novinar Robert Čoban (Deset koraka za budućnost Petrovaradina), a zbornik je zaključen iscrpnim zaključcima.
Može se reći da je, zapravo, ovaj vodič, unatoč kašnjenju, dobro i u pravo vrijeme došao – upravo u vremenu kada se očekuje da će radovi na obnovi banove rodne kuće biti završeni. Tada će biti potrebno izraditi i plasirati onima koji odlučuju o kulturi hrvatske zajednice i stratezima u tom području u političkim i tijelima financiranja, adekvatan, provodljiv i identitetski suvisao program djelovanja Spomen-doma, te prionuti na njegovu realizaciju.
Nakladnik zbornika je Zaklada Spomen-dom bana Josipa Jelačića, gdje se može i dobiti.
Izvor: Hrvatska riječ (M. Tucakov)
