U danima nakon Božića slave se imendani, blagoslivljaju se vino i voda, svete se kuće te odjekuje radost i veselje zbog rođenja spasitelja svijeta – Isusa Krista. U ovom tekstu prikazat ćemo neke od tradicijskih običaja nakon Božića u obitelji Soldo iz Srijemske Mitrovice i obitelji Galar iz Rume.
Baka Kata Soldo (82 godine) podijelila je s nama neke od običaja uoči blagdana Svetog Stipana i Svetog Ivana, te blagdana Nevine dječice. Goran Galar iz Rume je ispričao nešto više o sada već tradicionalnom običaju uoči Tri kralja u Rumi – ophod kraljaca. Ovi kazivači su samo dio već poznate bogate kulturne baštine običaja uoči i nakon Božića koji su nekad postojali i nekih koji su i dalje očuvani u manjim sredinama Srijema.
Prva tri dana nakon Božića
Drugog i trećeg dana Božića obilježavaju se blagdani Svetog Stipana (26. prosinca) i Svetog Ivana (27. prosinca). Na ove dane mnoge obitelji primaju goste ukoliko se u njihovom domu slave imendani Stipana i Ivana ili se ide u goste kod rodbine, prijatelja, susjeda koji u obiteljima imaju Stipana ili Ivana. Osim obilježavanja imendana, postoji i običaj odlaska na groblje. Primjerice, Kata Soldo priča kako na Svetog Ivana obilazi grob svog sina Ivana. Prema kazivanju bake Kate na groblje se ne nose kolači niti voće ili orasi, već samo sveta voda, svijeća i žito ukrašeno trobojnicom. Poslije jutarnje mise 27. prosinca baka s unucima Markom i Katarinom odlazi na groblje, a po povratku s groblja prijatelji i susjedi se okupljaju na zajedničkom ručku u njihovom domu.
Nakon Svetog Stipana i Svetog Ivana u Srijemu se također obilježavaju Nevina dječica. U mnogim mjestima ovaj dan se pamti kao šikalci ili šibari. Baka Kata pamti da je tog dana simbolično dobijala batine od svojih roditelja. „Još dok djeca spavaju roditelji dođu u sobi s malom šibom i počnu ih buditi: ’Ajmo, dječice draga, ustajte, budite se, ajmo, već je svanulo...’ i tada djeca brzo ustaju, a oni koji ne žele još ustati iz kreveta malo dobiju šibom... i tako, onda svi molimo Oče naš, obučemo se i poslije se ide u crkvu. Nigdje nismo išli toga dana u goste, ostajali smo kod kuće.“
U Golubincima je postojao ophod šikalaca na ovaj dan, to su bili momci koji su uz glazbu i pjesmu obilazili kuće djevojaka. Djevojke su momke dočekivale na vratima, te ih darivale jabukama, a ako se djevojci neki od momaka sviđao, on bi dobio naranču.
Nova godina, Silvestrovo
Na Staru godinu, 31. prosinca, običaj je otići na misu zahvalnicu gdje župnik obično iznosi kroniku župe za tu godinu, te se tijekom mise iskazivala zahvalnost za sve dobro što se dogodilo u protekloj godini. Baka Kata napominje kako jelovnik na dan dočeka Nove godine najčešće podrazumijeva neku vrstu pečenja, a u doba kada nisu postojali zamrzivači to je bilo svinjsko meso iz salamure. Kazivač Goran iz Rume objašnjava kako se nije preporučivalo konzumiranje pilećeg mesa (odnosno mesa životinje koja „baca unazad“) kako bi se osigurao napredak domaćinstva u novoj godini. Baka Kata se također prisjeća kako su se u njeno vrijeme za doček Nove godine uvijek organizirale igranke i okupljanja za mlade.
„Mi smo uvijek išli u dom za mlade ili kod nekih prijatelja čekati ponoć. Uvijek je tu bilo i muzike i igre i pjesme. Sjećam se da su se često organizirale i tombole, te su se te noći dijelile i razne nagrade. Ali nismo ostajali do kasno, kada prođe ponoć ide se kući gde su nas stariji ukućani čekali“, prisjeća se baka Kata.
Sveta tri kralja
Uz svečanu misu i malo svečaniji ručak obilježavaju se Sveta tri kralja 6. siječnja, a jedan od tradicionalnih običaja u Rumi jesu ophodi kraljaca. Kraljci su nekada bili oženjeni muškarci dok danas u ophode idu i momci noseći različite ukrase zataknute u šeširima. Tri ili četiri muškarca se prvo okupljaju u prostorijama HKPD-a Matija Gubec, odakle odlaze u crkvu gdje ih prima župnik, nakon čega odlaze u obilazak kuća. Kraljci obično ulazeći u kuću pjevaju Narodi nam se kralj nebeski, a cijela pjesma se pjeva samo ako se nekom želi odati posebna počast. Običaj je da domaćin časti kraljce s pićem i obično im daruje kobasice i novac. Na isti dan se često organizira i igranka na kojoj kraljci časte prvenstveno svoje djevojke ili simpatije, a onda i ostale goste, najčešće hranom i pićem koje su dobili u ophodu. Ova igranka se otvara svečanim ulaskom kraljaca, koji sa sobom unose veliku bačvu s vinom. Ova igranka je i danas najposjećenija od svih koje se organiziraju u HKPD-u Matija Gubec u Rumi.
„Ovo mi je četvrta godina kako vodim kraljce. Kao i prethodnih godina, i ove smo posjetili veliki broj domova. Ja se ovom blagdanu posebno radujem, prvenstveno zato što su prije mene kao kraljci išli pjevati moj djed, otac, brat, a sada i ja. Lijepo je da se ta tradicija nastavi i drago mi je što nam se sve veći broj mladih priključuje“, kaže Goran Galar, voditelj kraljaca.
U drugim mjestima nema ovakvog običaja, te se samo iz crkve nakon jutarnje mise donosi blagoslovljena voda. Baka Soldo iz Srijemske Mitrovice priča da nakon što se vrate s mise, svi ukućani se prekrste, izmole Oče naš i popiju po gutljaj svete vode. Prema njenim riječima, uz pomoć borove ili ružmarinove grančice blagoslivlja se cijelo domaćinstvo, svinjci, marva, kuća i dvorište. Nakon što se završi škropljenje domaćinstva uđe se u kuću, izmoli se još jedan Oče naš i onda se grančica kojom se škropilo baca u peć. Pored blagoslova vode, na blagdan Tri kralja počinje i blagoslov domova, te prema riječima kazivača priprema se kuća za doček svećenika koji obilazi katoličke domove prema već ustaljenom rasporedu.
Izvor: Hrvatska riječ (Sara Žurovski)
