Pozovite » (+381) (0)24 535-533

U organizaciji MO DSHV-a i HKPU „Zora", u Vajskoj je 22. siječnja 2011. godine predstavljen deseti svezak Leksikona podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca. U predstavljanju su sudjelovali glavni urednik Leksikona i predsjednik HNV-a dr. sc. Slaven Bačić i suradnici Leksikona Josip Dumendžić Meštar i Zvonimir Pelajić.

Skup u dvorani župnog ureda, kome je nazočilo 50-ak osoba iz Vajske, Bođana, Bača i Plavne, otvorio je tajnik HNV-a i domaćin susreta Željko Pakledinac. On je pritom pozdravio i posebnog gosta - glasovitog nogometaša, koji potječe iz ovoga kraja, Zvonka Ivezića, a čiji je životopis uvršten u 10. svezak Leksikona. Ovom kulturnom događaju nazočili su i predstavnici HKUPD-a „Matoš" iz Plavne te UG „Tragovi Šokaca" iz Bača. Pjesnik Josip Dumendžić Meštar uljepšao je večer svojim pjesmama na ikavici, a dvoje djece u šokačkom ruhu bili su živi ukras u dvorani.

U uvodnom dijelu svoga govora Zvonimir Pelajić je pohvalio rad nove udruge „Zora", koja u suradnji s DSHV-om organizira ovakve kulturne programe, te dodao:

„Prije predstavljanja Leksikona koji se već četvrti puta promovira u općini Bač, mogli bismo se ponovno zapitati: je li ovo djelo trošak ili investicija? U svakom slučaju ovo je zasigurno investicija neprocjenjive vrijednosti bez koje je nezamisliv kulturni napredak kako pojedinaca tako i hrvatske zajednice u cjelini, jer je još uvijek malo faktografskih podataka o prošlosti Hrvata na ovom prostoru, a neznanje i zaborav karakteristika je kulture, koja je dugo bila potiskivana".

„Kada je u pitanju pristup u obradi pojedinih članaka i natuknica, on je, prije svega, znanstveni, mnogo manje emotivno-običajni, a ponajmanje ideološko-politički. Pri tome je naznačena i relevantna literatura za čitatelje, koji žele dublje upoznati pojedine životopise, toponime, pojedina društva i udruge ili općenite natuknice". Pelajić je govorio i o potrebi angažiranja što većeg broja naših pripadnika u skupljanju građe za ovo višegodišnje kapitalno djelo, a svoje je izlaganje završio riječima: „Otklanjanje falsifikata naše prošlosti, otkrivanje prešućene povijesti i objektivizacija i aktualizacija naše prošlosti i sadašnjosti jedna je od glavnih zadaća Leksikona."

leksikon_10-mNakon iznošenja nekoliko statističkih podataka o Leksikonu, dr. Slaven Bačić je istaknuo: „Ovo je prvo predstavljanje 10. sveska i to baš u Vajskoj, točno godinu dana od kada je u ovome mjestu predstavljen i 9. svezak. Dobro je i da netko od suradnika iz mjesta gdje je upriličeno predstavljanje bude na tom događaju, što je, upravo, i ovdje slučaj. Slovo 'I' nije baš jako frekventno, obrađeno je najviše bunjevačkih prezimena, ali su obrađena i četiri Šokca. Na 109 stranica (ukupno 966) obrađeno je 92 natuknice (1163). Natuknice prate 62 ilustracije (635) te 7 uputnica. U izradi ovoga sveska sudjelovalo je ukupno 43 autora (do sada 125). Leksikon ostavlja pravu sliku o nama, događalo se da se o Hrvatima pisalo ponekad i nešto iskrivljeno, a sada je prigoda da sami napišemo što objektivniju sliku o sebi. Kroz rad na Leksikonu bolje se i međusobno povezujemo, što držim posebno značajnim, kazao je, među ostalim, dr. Bačić.

Dr. Bačić je pojasnio kako je nastala natuknica o Baziliju Ikotiću, prvom svjetovnom župniku u Plavni, koju je obradio vlč. Josip Štefković, a u kojoj je prikazana svojevrsna povijest Plavne toga vremena. U nekoliko rečenica zabilježeni su značajni podaci o prvoj crkvi, vjernicima i hrvatskom jeziku kojim su govorili.

Na koncu svoga govora dr. Bačić je, ne skrivajući zadovoljstvo što je na predstavljanju Leksikona nazočan kao gost i Zvonko Ivezić, pročitao cijeli članak o ovom zaslužnom nogometašu i sportskom djelatniku. U razgovoru i druženju nakon predstavljanja Leksikona svi su se nazočni složili da je to značajno djelo, dokument kulture vojvođanskih Hrvata, a cilj bi trebao biti da se nađe u svakom domu. Komentirao se i životopis Josipa Ilića u kome stoji da ovaj školovanje nije nastavio iz obiteljskih razloga - usprotivili su se djedovi i s jedne i s druge strane. Neki su se u šali, u kojoj je bilo i dosta istine, dosjetili, da se i kod nas često školovanje tretiralo kao trošak, a ne kao investicija. Nadamo se da su ta vremena iza nas.

Tekst i fotografija: Zvonimir Pelajić

Početkom 2011. godine, točnije 7. siječnja, utemeljena je nova udruga kulture hrvatske zajednice u Vojvodini - Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame sa sjedištem u Donjem Tavankutu.

„Nakon 50 godina od nastanka prve slike od slame (Ana Milodanović: „Rit", 1961.) u okviru tada djelujuće Likovne kolonije u Tavankutu, te nakon 25 godina trajanja Prve kolonije naive u tehnici slame u Tavankutu, sazrela je potreba za novim načinom organiziranja i upravljanja onim što smo baštinili tijekom protekloga vremena na ovim likovnim manifestacijama", ističe predsjednica udruge prof. Ljubica Vuković Dulić.

galerija tavankut 2-mTijekom pedeset godina organiziranog kulturno-likovnog djelovanja u Tavankutu nastao je brojčano velik likovni fundus slika i predmeta od slame, kao i drvenih skulptura. Zbog dugogodišnje razmještenosti ovog fundusa na raznim lokacijama pokrenuta je inicijativa za skladištenjem istoga na jednome, primjerenijem mjestu te inicijativa za njegovu stručnu obradu (popis, selekciju, restauraciju...) i prezentaciju.

Udruga će raditi na proučavanju, očuvanju i prezentaciji ovog autentičnog likovnog izraza duboko ukorijenjenog u prošlosti, ali i sadašnjosti bunjevačkih Hrvata.

Tekst: Ljiljana Dulić Mészáros

Vodstvo hrvatske manjine u Srbiji pozvalo je u srijedu, 16. veljače, u otvorenome pismu državni vrh Srbije i Hrvatske da se zauzme za prekid „denacionalizacije dijela hrvatske nacionalne manjine u Vojvodini" i umjetne podjele bunjevačkih Hrvata na Hrvate i Bunjevce. Otvoreno pismo je potpisao i ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata te ga prenosimo u cijelosti.

Nikola Kujundžić (Subotica, 9. veljače 1861. - Bajmok, 22. siječnja 1906.) bio je bački hrvatski književnik, pjesnik i kulturni djelatnik.

Potječe iz ugledne subotičke obitelji. U rodnom mjestu završio je srednju školu i još kao đak istaknuo se u radu „Pučke kasine". Prekinuvši studij filozofije u Budimpešti, prelazi na bogosloviju u Kalači, gdje je službovao kao svećenik.

Stoljećima Hrvati Bunjevci u Bačkoj na treću nedjelju došašća slave Dan majki - Materice. Sve mise toga dana posvećene su majkama i u mnogim crkvama priređuju se prigodni programi i čestitke.

U subotičkoj župi sv. Roka osim toga na Materice, a u novije vrijeme u subotu uoči Materica, djeca i mladi, predvođeni katehisticom priređuju posebni program. Ove je godine taj program pod sloganom „Imam jednu tajnu" (Jednako volim tatu i mamu) održan u subotu, 11. prosinca, u obnovljenoj župnoj vjeronaučnoj dvorani.

materice2010-vrticU programu su sudjelovala djeca iz vrtića „Marija Petković", vjeroučenici župe sv. Roka, učenici hrvatskih odjela osnovne škole „Ivan Milutinović", kao i učenici koji pohađaju katolički vjeronauk u toj školi.

Program, koji se sastojao od recitacija, pjesama te šaljivih skečeva s djecom su uvježbale s. Bogdana, Vesna Huska, Marina Piuković, Katarina Čeliković, te odgojiteljice vrtića „Marija Petković" i učiteljice hrvatskih odjela. Odlično je pjevao dječji župni zbor uz pratnju nezaobilaznih tamburaša, a pod ravnanjem Marine Piuković. Pod geslom i velom tajne, djeca su ovoga puta - što je suprotno običaju jer majke daruju djecu - pripremila iznenađenje mami i tati: izradili su im okvir za fotografiju.

materice2010-slikovnica-mPredstavljena prva slikovnica u čast bl. Mariji Petković

U sklopu priredbe u čast majki, predstavljena je i slikovnica „Božji smiješak - Blažena Marija Propetog Petković". Tekst za slikovnicu napisala je s. M. Jasna Crnković, a ilustrirala ju je naivna slikarica iz Subotice Cilika Dulić Kasiba. Slikovnicu su zajedno izdali Družba kćeri milosrđa TSR sv. Franje, Hrvatska provincija Krista Kralja, Zagreb i Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović", Subotica, a okupljenima su je predstavile Katarina Čeliković, uime Izdavačkog odjela Instituta „Ivan Antunović" i s. Jasna, a nazočnima se obratila i s. M. Slavica Vicić, tajnica provincije Krista Kralja sestara Družbe kćeri milosrđa i zamjenica provincijalke. Slavlju je nazočila i s. Berislava Žmak, bivša vrhovna glavarica Družbe.

U predstavljanju slikovnice s. Jasna je rekla kako je poticaj za pisanje teksta dobila od svojih poglavara, a želja je bila približiti bl. Mariju Petković djeci, koju je ona najviše voljela. Zahvalila je Bogu na nadahnuću za tekst kao i gospođi Ciliki na ilustracijama i prof. Katarini Čeliković koja se najviše trudila da slikovnica izađe u povodu 90. obljetnice Družbe i 80. obljetnice samostana sestara kćeri milosrđa u Subotici.

bozji smijesak-mS. Slavica izrazila je radost da je prva slikovnica posvećena njihovoj bl. Majci Utemeljiteljici objavljena upravo u Subotici i da je tekst napisala s. Jasna, koja je rođena u Subotici jer je bl. Mariji Petković Subotica bila uvijek osobito na srcu. Naime, prva kuća Družbe izvan Hrvatske otvorena je upravo u Subotici gdje su sestre najprije preuzele brigu za stotinu siromašne i napuštene djece u tzv. „Kolevci", a potom u svom samostanu koji je sagrađen u Subotici prije 80 godina. S. Slavica je izrazila radost što vjernici župe sv. Roka i grada Subotice s oduševljenjem štuju bl. Mariji Petković, što su najvjerniji hodočasnici u rodno Blato blaženice, te je izrazila nadu da će i nova slikovnica pomoći u širenju njezina štovanja, koje je značajno u njezinom procesu kanonizacije.

Dio programa od subote ponovljen je i na kraju mise u crkvi na radost majki i brojnih vjernika, koji toga dana uvijek u većem broju dolaze na misu. Na kon svečane mise djeca su zapjevala majkama, a dvije su mame obučene u bunjevačku nošnju po običaju darivale djecu jabukom.

Tekst i fotografije: A. Anišić

Doseljavanje Hrvata iz Dalmacije u ove krajeve tijekom povijesti dovijalo se u više navrata. Dolazak skupine Dalmatinaca prije 65 godina na područje mjesta Stanišić i Riđica bio je povod za obilježavanje jedne takve obljetnice koje je održano u petak i subotu, u Stanišiću i Subotici.

Obilježavanju je tijekom dva dana bilo nazočno izaslanstvo Splitsko-dalmatinske županije, kao i predstavnici hrvatske zajednice u Srbiji. Prvoga je dana izaslanstvo Splitsko-dalmatinske županije boravilo u Stanišiću, te na koncertu djela Josipa Andrića u Subotici. Drugoga dana, u subotu, održana je svečana akademija u prostorijama Hrvatskog nacionalnog vijeća.

dalmatinci u vojv-2Tom je prigodom povjesničar Mario Bara održao predavanje na temu „65 godina od organiziranog doseljavanja Dalmatinaca u Vojvodinu".

Ciljevi naseljavanja Hrvata iz Dalmacije u Vojvodinu imali su i ekonomsku i političku pozadinu, kaže povjesničar Mario Bara.

„Kolonizacija je imala više ciljeva. Osim socijalnog zadovoljenja, političkih ciljeva i ostvarenja određenih uporišta ondašnje države poput onoga da se poveća broj stanovnika hrvatske nacionalnosti, bili su tu i širi nacionalni ciljevi. Kolonizacija je, kao što je poznato, provođena u naseljima u kojima je živjelo njemačko stanovništvo. Dalmatinci su uglavnom bili grupirani u Bačkoj u naseljima Stanišić i Riđica, ali bilo ih je i u drugim naseljima i upravo oni su činili najveći dio hrvatskih kolonista, oko 60 posto."

Prilagodba društvenim i klimatskim uvjetima bila je teška, a uz činjenicu da su odnosi sa Sovjetskim savezom u to vrijeme zahladnjeli te da su ovo pogranični krajevi, veliki broj doseljenika odlučio se vratiti u postojbinu, dodaje Mario Bara.

Hrvata je u Stanišiću prema popisu iz 2002. godine preostalo oko 7 posto, koliko sada ima i Mađara u tom selu. Odnos prema hrvatskom življu se tamo promijenio samo utoliko da nema otvorenih incidenata, rekao je predsjednik HKUD „Vladimir Nazor" iz Stanišića Ivan Karan, ističući pri tom nedavno neslaganje lokalnih vlasti da se Hrvatima u tom selu dodijeli njihov dom.

65. godina dalmatinaca-m„Željeli smo samo da se barem nešto u tom selu zove 'hrvatsko'. Hrvati su u tom selu živjeli, radili i izgrađivali ga. Ako ništa drugo, plaćali su samodoprinos kojim su izgrađeni pojedini tamošnji objekti. Dom je možda i mogao biti dobiven, koristilo bi ga cijelo selo, a pokazalo bi se da se nešto mijenja prema Hrvatima."

Gosti iz Dalmacije imali su priliku uvjeriti se koliko je još pomoći potrebno hrvatskom narodu koji živi u Srijemu, Bačkoj i Banatu, istaknula je generalna konzulica Generalnog konzulata RH u Subotici Ljerka Alajbeg.

„I mi koji ovdje zastupamo Republiku Hrvatsku, ali i ovdašnja hrvatska zajednica nismo zadovoljni njihovim položajem. Svakako moram reći da bez obzira na to što visoka politika i međudržavni odnosi postaju sve bolji, to ništa ne vrijedi ako životi i prava ljudi koji ovdje žive nisu uređeni i osigurani. Oni se trebaju osjećati slobodno, dobrodošlo i ravnopravno. Toga još uvijek ovdje nema."

dalmatinci u vojv-4Dožupan Splitsko-dalmatinske županije Luka Brčić ističe da će pružiti svu moguću potporu kako bi se položaj hrvatske zajednice u Srbiji poboljšao.

„U svakoj prilici nastojat ćemo skupa s vama boriti se za veća prava. Pri tom treba imati na umu da se u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a i u cijeloj Hrvatskoj kada je riječ o manjinskim pravima i osobito pravima Srba u Hrvatskoj, može slobodno reći kako su ona na najvišoj razini i da su postignuti europski standardi. U svakoj prilici ćemo tražiti da i naši ljudi ovdje u Srbiji imaju niti manje niti više od tih prava."

Gosti iz Splitsko-dalmatinske županije u subotu su obišli grad i Gradsku kuću, nakon čega su ih primili predstavnici lokalne samouprave Grada Subotice.

Tekst: Siniša Jurić

Slike: ZKVH i Hrvatska riječ

Tekst je preuzet s portala Uredništva na hrvatskom jeziku Radio Subotice.

Slamarski odjel HKPD „Matija Gubec" iz Tavankuta na čelu s Jozefinom Skenderović, obavio je restauraciju predmeta od slame napravljenih polovicom prošlog stoljeća, koji su u vlasništvu Muzeja Vojvodine iz Novog Sada.

Prema izjavi Jozefine Skenderović, najveći dio ovih predmeta potječe iz Tavankuta, a posebno su zanimljivi radovi autora Vece Ivkovića, koji je stvarao u razodblju između dva svjetska rata, potom radovi Anice Balažević i Mare Ivković Ivandekić.

kruna vece ivkovicaNa posebno zanimanje stvaralaca u tehnici slame naišle su krune koje je izradio, do sada ne toliko poznat naivni umjetnik, Veco Ivković iz Tavankuta. Kako je pojasnila Jozefina Skenderović, u pregovorima su i konkretni oblici suradnje s Muzejom Vojvodine u Novom Sadu.

Tekst: Ladislav Suknović
Fotografije: HKPD „Matija Gubec"

sastanak u opcini bac-mHrvatski jezik počet će se izučavati u školama u općini Bač, a program na hrvatskom jeziku na lokalnom radiju s jednoga sata produljit će se na dva sata tjedno, dogovoreno je u ponedjeljak na sastanku čelništva hrvatske zajednice koje su predvodili predsjednik HNV-a dr. Slaven Bačić i predsjednik DSHV-a Petar Kuntić s gradonačelnikom Bača Tomislavom Bogunovićem.

Odnos tamošnje gradske uprave prema institucijama i aktivnostima hrvatske zajednice u Baču bile su glavne teme susreta vodstva HNV-a i DSHV-a s gradonačelnikom Tomislavom Bogunovićem. Organizator sastanka u uredu gradonačelnika Bača, tajnik Hrvatskoga nacionalnoga vijeća Željko Pakledinac naveo je za što se traži potpora.

„Tražimo ostvarenje prava na obrazovanje na svom materinjem jeziku, na slobodno njegovanje vlastite kulture i očitovanje pripadnosti hrvatskoj nacionalnoj zajednici."

Pakledinac dodaje kako je učinjen veliki iskorak, koji bi mogao utjecati na stvaranje povoljnijega ozračja i raspoloženja većinskoga naroda prema Hrvatima-Šokcima u tome mjestu.

Nakon razgovora u sjedištu samouprave, gradonačelnik Bača Tomislav Bogunović je priopćio rezultate dogovora:

„Radio Bač je taj koji je prije svih dao potporu programu na hrvatskom jeziku. On se sada realizira u trajanju od jednog sata tjedno, a od nove godine ćemo ga produljiti na dva sata. Također smo se dogovorili da ćemo od početka drugog polugodišta započeti s provođenjem izučavanja hrvatskog jezika i nacionalne kulture."

Željko Pakledinac ističe da je nakon ovih zaključaka vrijeme za djela.

„Na nama je sada da u djelo provedemo ono što smo se dogovorili. To neće biti lako, ali mislim da imamo snage i mogućnosti to ostvariti."

Hrvatska zajednica u Baču ima problema s očuvanjem institucija važnih za njihov nacionalni identitet. Franjevački samostan, koji je među najvećim turističkim atrakcijama ovoga mjesta, prilično je propao, kaže predstojnik Samostana fra Josip Špehar.

„Samostan je u stanju svoga višestoljetnog propadanja. Sadašnja vlast ne pokazuje zanimanje za obnovu. Verbalno se slažu da bi trebalo nešto učiniti, međutim, konkretno nije ništa ozbiljno učinjeno."

Uz to otvoreno je i pitanje statusa emisije na hrvatskom jeziku na mjesnom Radio Baču, kaže urednik emisije „Zvuci bačke ravnice" Pavle Pejčić.

„Problem radio-emisije u prvome redu je financijski. Potrebno nam je da se materijalno pomogne, kako bi se pokrili svi zahtjevi ove emisije."

Čelništvo hrvatske zajednice u Vojvodini dobilo je pozitivan odgovor i na zahtjev za osiguravanje normalnih uvjeta rada mjesnih hrvatskih KUD-ova. Također se očekuje rješenje i problema hrvatskih udruga s prostorom. Ipak, za aktiviranje zajednice trebat će više članova, kaže predsjednica HKPD „Matoš" u Plavni Kata Pelajić.

„Jedni se srame reći da su Hrvati, drugi su još uvijek u strahu. To je glavni razlog što naša udruga ne funkcionira kako bi trebalo."

Kata Pelajić se nada da će sastanak s gradonačelnikom ohrabriti ljude da se uključe u aktivnosti hrvatske zajednice.

Dodajmo da Hrvati-Šokci čine nepunih deset posto od ukupno 16.000 stanovnika općine Bač.

Tekst: Siniša Jurić
Slike: Hrvatska riječ

Tekst je preuzet s portala Uredništva na hrvatskom jeziku Radio Subotice.