Hrvatski nakladnici iz Vojvodine na sajmu knjiga u Novom Sadu

Objavljeno: 18.03.2022. Pregleda: 3

Međunarodni sajam knjiga u Novom Sadu najveća je književna manifestacija u AP Vojvodini, a na njoj se redovito, zahvaljujući potpori resornih tajništava AP Vojvodine, predstavljaju i hrvatski nakladnici iz Pokrajine. Nakon dvogodišnje korona stanke, manifestacija se vratila publici u auli Novosadskog sajma, u trajanju od 3. do 10. ožujka 2022. godine. Na njoj su svoja izdanja, među ostalim, predstavile profesionalne ustanove ovdašnjih Hrvata koje se bave nakladništvom – Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ, ali i udruge, poput novosadskog HKUPD-a Stanislav Preprek.

Književnost u prijevodu

ZKVH i NIU Hrvatska riječ su u petak, 4. ožujka, na glavnoj sajamskoj bini zajednički predstavili časopis za književnost i umjetnost Nova riječ – izdanja za 2020. i 2021. godinu. Naglasak ovoga programa, koji je moderirala Katarina Čeliković iz ZKVH-a, bio je na prijevodima suvremenih pjesnika iz drugih manjinskih zajednica. Naime, u dvobroju Nove riječi za 2020. objavljen je temat Suvremeno pjesništvo Slovaka iz Vojvodine u izboru Zdenke Valent-Belić, a u broju za 2021. poezija suvremenih rumunjskih pjesnika u izboru Ioana Babe.

Glavni i odgovorni urednik časopisa Nova riječ Tomislav Žigmanov kazao je kako su ovi prijevodi došli nakon temata posvećenih suvremenoj poeziji vojvođanskih Mađara i Rusina. „Ovakvo prevođenje je izuzetno raritetna praksa, što iskazuje našu otvorenost ali i zainteresiranost za događanja u kulturi zajednica s kojima živimo. Također, držimo se i drugih sastavnica u našoj uređivačkoj politici. Ciklusima duhovne lirike i kratke priče, u najnovijim brojevima, nastavljamo praksu prikazavanja dijelova književne scene vojvođanskih Hrvata“, rekao je Žigmanov.

Novi mostovi

Pjesnikinja, esejistica i urednica Zdenka Valent-Belić navela je kako je prevođenje važno ne samo za upoznavanje s nečim novim već i za podizanje svijesti o velikom broju različitih književnih i kulturnih konteksta. Izbor poezije kojega je sačinila, kako dodaje, generacijski je raznovrstan – od klasika, preko sudionika pjesničke avangarde do pripadnika tzv. generacije X.

Pjesnik, urednik i prevoditelj Ioan Baba praksu je književnog prevođenja u Novoj riječi ocijenio kao plemenitu gestu komunikacije. Kako je dodao, uređujući skoro 26 godina rumunjski časopis Lumina, objavio je poeziju „sa i na 35 svjetskih jezika“. Godine 2004. tako je objavio pjesme hrvatskih pjesnika Jasne Melvinger, Tonka Maroevića, Gorana Rema, Ernesta Fišera i Petka Vojnića Purčara. Ističući kako vjeruje u nove mostove koji se grade prevođenjem, Baba je izrazio nadu da ćemo dočekati dan strategije »koja bi obuhvatila potrebu poticanja i razumijevanja svrhe međusobnog prevođenja u sistemu multikulturalnosti i interkulturalnosti“.

I Valent-Belić i Baba su ovom prigodom najavili uzvratnu gestu, odnosno objavljivanje temata o suvremenom pjesništvu ovdašnjih Hrvata u slovačkom časopisu Novi život i rumunjskoj Lumini.

Prošlost i sadašnjost

O rubrikama Nove riječi koje se bave iščitavanjem književne građe i suvremene knjiške produkcije govorili su suradnici časopisa – povjesničar Vladimir Nimčević i novinar i urednik Davor Bašić Palković. „Kontekst je važan za sva događanja, pa tako i za stvaralaštvo, poput književnosti. Književnici imaju svoje biografije, koje se odnose na djela, prijevode, nagrade… Mene zanima više od tih podataka, zanima me vrijeme i prostor u kojem su živjeli i stvarali, što je također ključ za razumijevanje njihovih djela. Moramo zagrebati taj kontekst da bismo bolje razumjeli njihova djela. Život i djelo Matije Evetovića obrađujem već u tri nastavka, a zanimaju me naravno i drugi misleći ljudi koji su ostavili nešto trajno na ovom prostoru. Istraživanjem i objavljivanjem potičem i druge na slične doprinose“, kazao je Nimčević. „U rubrici ‘Čitanja knjiške produkcije’ dominiraju prikazi djela, manje je zastupljena književna kritika, kao zahtjevniji format u posredovanju između djela i publike. Ipak, držim vrijednim što je časopis okupio jednu novu generaciju autora koji pišu o književnosti, a neki od njih se i sami bave književnim stvaralaštvom“, kazao je Bašić Palković.

U okviru programa na štandu Pokrajinskog tajništva za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice, predstavnici NIU Hrvatska riječ i ZKVH-a su u petak, 4. ožujka, priredili neformalni razgovor na temu Nakladnički izazovi u vrijeme korone.

Štand udruge Preprek

Prvi puta na ovom sajmu svoj štand imala je jedna hrvatska udruga – HKUPD Stanislav Preprek iz Novog Sada. Na njihovom štandu svoja izdanja izložilo je i HKPD Jelačić iz Petrovaradina. Također, dio autora okupljenih oko udruge Preprek predstavili su u petak, 4. ožujka, svoje stvaralaštvo u sklopu programa na štandovima pokrajinskih tajništava.

„Sve je počelo 2009., tiskanjem prve pjesničke zbirke Preprekovo proljeće. U međuvremenu je naša literarna sekcija prerasla u Književni klub koji ima dvadesetak članova. Stigli smo do 13. zbirke pjesama Preprekovo proljeće, a ustanovili smo i drugu našu manifestaciju i zbornik Preprekova jesen koji okuplja autore kratkih priča i koji je tiskan šest puta“, kaže voditeljica Književnog kluba udruge Preprek Ana Marija Kaluđerović.

Tijekom trajanja Sajma, na štandovima pokrajinskih tajništava mogle su se pogledati knjige i druge publikacije dijela hrvatskih nakladnika iz Vojvodine.

Izvor: Hrvatska riječ



Aktivnosti Zavoda

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2022
    Najave i kalendar
  • Dužijanca u Bajmaku - Dužijanca 2022
  • XXXVII. Saziv prve kolonije naive u tehnici slame
  • I Hrvatica iz Srbije u izboru za najljepšu Hrvaticu u narodnoj nošnji izvan Republike Hrvatske
  • Takmičenje risara - Dužijanca 2022
  • Međunarodni marijanski pučki festival
Pogledajte sve