Izložba „S Božjom pomoći" u okviru subotičke „Dužijance"

Objavljeno: 23.08.2021. Pregleda: 3

tkanje i vezoviNastala s namjerom da na jedinstven način ukomponira sadržaje vezane za umjetnost, religiju i kulturu bunjevačkih Hrvata, izložba S Božjom pomoći ustanovljena je još 1993. godine, a u međuvremenu postala je tradicionalnom sastavnicom subotičke Dužijance. Ove godine izložba je bila posvećena temi „Bunjevačko tkanje i vezovi", a priređena je od 21. do 28. srpnja 2021. godine u HKC-u Bunjevačko kolo u Subotici. Izložbu su priredili Udruga bunjevačkih Hrvata Dužijanca i Katoličko društvo Ivan Antunović u suradnji s HKC-om Bunjevačko kolo. Autor izložbe je Marinko Piuković, a suradnici u postavci izložbe bili su Senka Horvat, Marin Jaramazović, Dajana Šimić i Jelena Piuković.

Izložba se sastojala iz dva dijela: u prvom dijelu prikazan je dokumentarni film Tkanje i vezovi redatelja Rajka Ljubiča iz 2006. godine, a drugi dio činili su eksponati u svečanoj dvorani HKC-a i stalnom postavu Bunjevačke sobe u dvorištu Centra. Eksponati su iz privatne kolekcije obitelji Piuković i Nele Skenderović te fundusa HKC-a Bunjevačko kolo

Domaća radinost

Bogat i raznovrstan postav u svečanoj dvorani HKC-a činili su eksponati odjevnih predmeta, dijelova narodne nošnje i drugih tkanina koji, po riječima Marinka Piukovića, svjedoče o umješnosti žena i djevojaka u tkanju i vezenju koja se prenosila iz generacije u generaciju, a nastala je iz potrebe za predmetima domaće radinosti.
„Tako su tkani pojedini dijelovi narodne nošnje kao što su suknene i maljske pregače, razne vrste platna koji su se koristili u domaćinstvu: peškiri, roljači, razne ponjavice i prekrivači za krevet. Kolorit i ornamentika pregača kojih na ovoj izložbi imamo najviše, svjedoči o starini tekstilnog rukotvorstva. Na tkanim pregačama došla je do izražaja kreativnost nepoznatog stvaraoca narodne umjetnosti", kazao je Piuković.

Tehnike veza

Na izabranim primjercima dijelova nošnje prezentirane su raznovrsne tehnike veza, bili vez – tzv. šling, zlatovez i svileni vez i kombinacije koje su Bunjevke rado koristile, osobito šling i zlatovez. Među eksponatima takve vrste ističu se izvezene, tj. šlingovane ženske košulje, keceljci, mideri ili prsluci, suknje. Šlingovali su se i drugi predmeti – uzgljance, virange na prozorima, tableti na astalima, što se vidi u stalnom postavu Bunjevačke sobe. Ova veoma omiljena tehnika veza, po riječima Piukovića, razrađena je do savršenstva.
Kako je dodao, vezenje raznobojnim pamukom na dijelovima marama na vrat svjedoči o skladno komponiranim bojama biljne ornamentike. Osim marama, tehnika vezenja svilenim koncem primjenjivana je i na suknjama od čoje.  
Tehnika zlatoveza je također rado primjenjivana, njime su ukrašavani dijelovi ženskih košulja, a manje ukrašavani dijelovi muške nošnje. 
„Prikazani primjerci zlatoveza na kapicama, maramama za glavu i maramama na vrat s bogato izvezenim srebrnim nitima i raznovrsnim cvjetnim motivima svjedoče o razvijenosti ženske domaće radinosti, koja u ovoj tehnici rada poznaje vrsne i darovite vezilje", kazao je on.

Neprocjenjivo blago

Bunjevačko tkanje i vezovi su tematski obrađivani i predstavljani na različitim izložbama. 
„Jedan od najvećih poznavalaca i sakupljača bunjevačkog kulturnog blaga Ante Pokornik dijelom je uspio sačuvati neprocjenjivo narodno blago, poglavito bili šling, ali zahvaljujući i drugim čuvarima i sakupljačima narodnih rukotvorina danas možemo uživati u ovom predivnom prizoru raritetnih dijelova nošnje", kazao je Piuković, dodavši da nam se na ovoj izložbi folklornog tekstila pruža prilika za upoznavanje, prenošenje i daljnje njegovanje tradicionalnog narodnog rukotvorstva koje danas predstavlja kulturnu baštinu bunjevačkih Hrvata. 
Suradnica u postavci izložbe Jelena Piuković kaže kako je najveći izazov bio izabrati, ali i pripremiti eksponate.
„Puno toga ima, te je trebalo napraviti jedan izbor, da se prikaže sva raznolikost. Recimo, izloženo je preko pedeset pregača, a samo su dvije jednake. Sljedeći korak bilo je uređivanje, kao recimo kod šlinga, da se vidi ljepota tih radova i motiva koji zahtijevaju puno truda, ljubavi i napose strpljenja", kaže Jelena Piuković. 

Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P.)



Vijesti

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2022
    Najave i kalendar
  • Promocija knjige prim. dr. Marka Sentea - Naši liječnici
  • Završna priredba XV. Etnokampa Hrvatske čitaonice
  • XIV. Saziv likovne kolonije Ivan Gundić - Ćiso Dalmata
  • Proštenje na Bunariću
  • Mikini dani
Pogledajte sve