Obljetnica KUD-a Hrvata „Bodrog"

Objavljeno: 29.06.2021. Pregleda: 3

bodrogKulturno-umjetničko društvo Hrvata Bodrog iz Monoštora ove godine obilježava dvije obljetnice – 20 godina od osnutka udruge i 10 godina od osnutka ŽPS Kraljice Bodroga. Udruga je osnovana u vrijeme kada su poslije političkih promjena u Srbiji Hrvati s više hrabrosti osnivali udruge i isticali svoj hrvatski nacionalni i kulturni identitet. Tako su inicijatori osnivanja Bodroga prije 20 godine bili aktivni članovi DSHV-a. Tijekom dva desetljeća osmišljeno je nekoliko prepoznatljivih manifestacija, a udruga je postala prepoznatljiva i priznata kako ovdje tako i u Hrvatskoj.

Poticaj iz DSHV-a

Prvi predsjednik KUD-a Hrvata Bodrog bio je Stipan Periškić. 
„Svi smo bili članovi DSHV-a i tu smo i dobili poticaj za osnivanje hrvatske udruge u selu. Postojala je pri mjesnoj zajednici Kulturno-prosvjetna zajednica, ali mi smo htjeli da imamo našu hrvatsku udrugu. Sastajali smo se u mojoj kavani i planirali osnivanje udruge i što i kako raditi. Bilo je nas tridesetak osnivača. U rad udruge uključila se i većina onih koji su bili aktivni u KPZ-u. Prva koreografija bila je igranka koju je postavila Katica Pašić, a prva manifestacija koju smo organizirali bio je Zavitni dan", priča nam prvi predsjednik Bodroga. 
Nedugo po osnutku udruge uslijedila su gostovanja i nastupi i Hrvatskoj. Osim Periškića, ne čelu monoštorske udruge bili su Stipan Šimunov, Marija Turkalj i sadašnji predsjednik Željko Šeremešić. „Kroz naš rad izdvojile su se Kraljice Bodroga čija je kvaliteta prepoznata i u Slavoniji i Baranji, zatim dječja skupina čijom brojnošću možemo biti zadovoljni. Muška pjevačka skupina Bodroški bećari, koja, kao i Kraljice Bodroga, pjeva a cappela tek se treba dokazati i održati kontinuitet", kaže Šeremešić. 
Kao problem u budućem radu predsjednik Bodroga izdvaja članstvo. 
„Sve nas je manje, novi način života nudi mnoge druge mogućnosti, zbog školovanja mladi odlaze, odlazi se u inozemstvo i zato će u budućnosti članstvo biti najveći problem", kaže Šeremešić. 
Na godine ispred s više optimizma gleda dopredsjednica Anita Đipanov-Marijanović, koja kaže da se događaju razdoblja kada jednostavno zbog školovanja ili posla jedna generacija ode. 
„Kada ta kriza prođe, pojavi se nova generacija. Recimo sada imamo brojnu grupu malog folklora, koja će za 4-5 godina biti u punom zamahu. Tako je bilo i između 2014. i 2018. godine kada smo bili toliko brojni da jednostavno nismo znali što bismo sve radili, pa smo tada postavljali bunjevačke običaje, plesove iz Hercegovine, Mirlović zagore, a godišnji koncert trajao je dva i pol sata jer smo se svi htjeli pokazati na pozornici. Tako da… navikli smo da ima trenutaka kada u KUD-u bude manje ljudi, a onda se za nekoliko godina taj broj udvostruči", kaže Anita.
KUD Hrvata Bodrog dobio je prije dvije godine od župe u Monoštoru na korištenje kuću u kojoj su  nekada boravile časne sestre. U tijeku je uređenje tog prostora koji nije planiran kao šokačka kuća. 
„Ova kuća u koju smo ušli nije građena kao tipična seoska kuća tako da nema uvjeta da se ona preuredi u etno kuću. Pretvorit ćemo je u muzej šokačke nošnje, pokućstva, alata i drugih predmeta koji su se nekada koristili u šokačkim kućanstvima. Također planiramo jedan multifunkcionalni prostor za održavanje seminara i sličnih programa" kaže Šeremešić.
Kraljice

Žensko tradicijsko pjevanje u Monoštoru njegovalo se uvijek, a upamćene su ostale Izvorinke, koje su u svoje vrijeme nastupale na brojnim manifestacijama i zahvaljujući kojima se nošnja Hrvata Šokaca iz Monoštora vidjela, a pjesma čula i u Zagrebu, Münchenu. Žensko tradicijsko pjevanje nije bilo zapostavljeno ni u Bodrogu, pa je logičan slijed bilo osnivanje Ženske pjevačke skupine Kraljice Bodroga. Jedna od rijetkih članica koja je u udruzi od osnutka je Anita. 
»Rekla bih da sam u Bodrogu rasla, učila pjevati. Katica Pašić uvijek je isticala i radila na našem tradicijskom pjevanju, pa se i do 2011. godine i osnutka Kraljica Bodroga njegovalo naše dvoglasno pjevanje. Bez obzira na to postavlja li se koreografija ili scenski prikaz običaja uvijek je pjevanje bilo primarno i teta Katica nam je i prenijela najveći dio repertora koji Kraljice i danas izvode. Ono što je bio dodatni poticaj za osnivanje pjevačke skupine bila je ideja za snimanjem nosača zvuka s našim tradicijskim pjesmama", kaže Anita. 
Uslijedio je potom 2014. godine i drugi nosač zvuka s marijanskim pjesmama.
Kraljice Bodroga su jedne od najvećih promicateljica pučkog pjevanja na ovim prostorima i pjesme koje pjevamo su iz sela, nema za njih notnih zapisa i kroz generacije su se sačuvale, do Izvorinki i Kraljica Bodroga. Govorim o razoblju od 200 do 250 godina unatrag. To prenošenje pučkih napjeva bilo je moguće zahvaljujući sposobnosti pamćenja žene koja je bila prvi glas – počimalje", kaže Anita i dodaje da bi se način tradicijskog pjevanja u Monoštoru mogao opisati riječima grleno dvoglasno pivanje.
U planu je snimanje i trećeg nosača zvuka s obrednim pjesmama, gdje bi se našao ophod kraljica, najstariji tipovi bećaraca koji su se pjevali u žetvi, groktanje svekrve pri prošnji, napjevi posmrtnih običaja... 
„To je velika nematerijalna baština sela koju planiramo sačuvati na ovaj način. To nam je plan za ovu jubilarnu godinu", kaže Anita.

Djeca 

U KUD-u Hrvata Bodrog djeci se uvijek poklanjala posebna pozornost, jer oni trebaju biti nastavljači priče čije su prve stranice ispisane prije 20 godine. 
„Članica Bodroga bila sam 14 godina, a 12 godina vodila sam dječju skupinu. Na rad s djecom potaknulo me je to što su na početku u udruzi aktivne bile samo članice pjevačke skupine, žene, među kojima čak nije bilo ni djevojaka. A budućnost udruge nije se mogla graditi bez djece. Bilo je svakako na početku, nije bilo novca, nismo imali nošnje, snalazili smo se, ali kada se sjetim svih naših smotri, od općinskih do pokrajinskih, na koje smo se redovito plasirali, mogu reći da se sav uloženi rad isplatio", kaže Marija Kaplar, prva voditeljica dječje skupine.
S najmlađim članovima Bodroga danas radi Sonja Periškić-Pejak, koja je i sama još kao djevojčica postala članica udruge. 
„Okupila sam ih 2015. godine, kada sam se poslije studija iz Zagreba vratila u Monoštor. Na početku je bilo 12 mališana, a prije epidemije 24. Ukoliko svi ostanu na okupu, morat ćemo ih dijeliti u dvije grupe", kaže Sonja koja je u radu s djecom spretno iskoristila dio svog diplomskog rada čija su tema bile dječje igre iz Monoštora: „Nastojimo zadržati svu djecu, pa ih uključujemo u naše manifestacije, vodimo na gostovanja, sudjelujemo na smotrama. Tatina mama voljela se oblačiti u šokačko ruvo, tata je bio prvi predsjednik, ja samo nastavljam tu priču", kaže Sonja koja je uz rad s djecom i jedna od Kraljica Bodroga.
Tijekom godina u Bodrogu su se profilirale redovite manifestacije – Dječi maskenbal, Marijanski festival, Alasi i bećari, Zavitni dan, Divanim šokački i Božićni koncert.  

Izvor: Hrvatska riječ (Z. V.)

Aktivnosti Zavoda

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2022
    Najave i kalendar
  • Hosanafest 2022
  • Šokci i baština
  • Izložba Matkoviću u čast povodom 100. obljetnice rođenja
  • V. Međunarodni festival tradicijskog pjevanja
  • 21. Dani hrvatske knjige i riječi – dani Balinta Vujkova
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima