Predstavljanje 14. sveska Leksikona Podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca na Verušiću

Objavljeno: 18.08.2022. Pregleda: 75

Ganini, Jordanovi, Fićkešovi, Murgini, Lesekurovi, Višakovi... neke su od grana prezimena Kujundžić čiji su nositelji svojedobno činili većinsko stanovništvo Verušića. U manjem broju ima ih i danas u ovom mjestu nadomak Subotice, uz Čantavirski put, gdje je u prostorijama Mjesne zajednice, u subotu, 6. kolovoza 2022. godine, održano predstavljanje 14. sveska Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca (Ku – Kv) u kojem je polovina od ukupno 72 biografije posvećena Kujundžićima iz Subotice i okolice.

Mještani i njihovi srodnici u Leksikonu

Predstavljanje na Verušiću održano je na inicijativu Ivana Kujundžića, a ideja se rodila kada ga je svojedobno, u okviru istraživanja, posjetio glavni urednik Leksikona Slaven Bačić.
„Kada je Slaven došao kod mene da se za potrebe Leksikona raspita za mog rođenog brata Gezu Kujundžića koji je bio sportski pilot, jedriličar i instruktor letenja, došao sam na ideju da napravimo promociju ovog Leksikona na Verušiću, gdje živi veliki broj različitih grana ove porodice (ja spadam u Ganine), čiji su najpoznatiji članovi obrađeni u 14. svesku. Nisu došli svi koje sam obavijestio, ali sam u svakom slučaju zadovoljan odazivom", kaže Ivan Kujundžić.
Ganinima pripada i 78-godišnji Bogoljub Kujundžić, a u Leksikonu su navedeni njegov otac Jakov Kujundžić, društveni djelatnik i pisac, jedan od obnovitelja javne crkvene proslave Dužijance u Subotici 1958., a 1994. godine objavio je širi izbor iz svojih pripovjedaka, crtica i anegdota Zgrabljena mršavina, kojom je na bunjevačkoj ikavici želio sačuvati sliku nekadašnjega života na salašima, te svećenik Ivan Kujundžić Ivanica, koji je bio očev stric.
„Ode na Verušiću je živio još moj pradida Veco koji je rođen oko 1850. godine, pa posli moj dida, otac, ja sam tu rođen, ali smo se s obitelji 1946. preselili u varoš. Kujundžića najviše ima na Verušiću (oko 12-13 grana), ima i i u Tavankutu, Maloj Bosni, Žedniku, Bajmaku, a nikoliko obitelji ima i u Đurđinu.
Među Kujundžićima koji nisu s Verušića su Hajludini, Kampošovi, Guskovi, Skorupovi, Didikovi, Bakračevi...", navodi Bogoljub.
Braća Lojzija i Ivan Kujundžić također su Ganini i također su s Verušića, gdje su im rođeni i otac i djed.
„U Leksikonu je naveden franjevac Efrem (Stipan) Kujundžić koji je našem ocu bio brat od strica i koji je tijekom 1990-ih godina potrebitim Hrvatima u Vojvodini pomagao preko Dobrotvorne zajednice Amor vincit iz Subotice. Tu je i Josipa Kujundžić, kuglašica, reprezentativka koja nam je sestra od strica, a Geza (pilot) nam je također bio brat, ali od drugog strica", kaže Ivan te dodaje kako se nedaleko od Mjesne zajednice nalazi Kujundžićev križ, koji je 1864. godine podigao pradjed Jakova Kujundžića, odvjetnika, (u njegovoj kući se nalazi Generalni konzulat RH u Subotici), koji se također zvao Jakov Kujundžić. Čitav je i salaš u kojem je živio Lojzijin i Ivanov pradjed, a koji je njihov djed napravio prije sto godina.
Josip Kujundžić je rođen na Kujundžićevom salašu na Bikovu, što je sada Verušić.
„Ovaj kraj, zvali su ga Čantavirski put, dužine oko 2 km, svojedobno su obje njegove strane nastanjivali Kujundžići. To je bilo tamo 70-ih godina. Salaš na kojem sam rođen još uvijek postoji, tamo živi moja sestra. Ja sam Fićkešov. Po priči, to je bilo u doba Mađara, pitali su ‘ki fütyül’, a odgovor je bio – pa Fićkeš. Ali to se izgubilo. Ja jesam od Fićkešovi, ali me nitko ne zna kao takvog. Ovdašnji Kujundžići se znaju okupiti u malo širem krugu, ali u masovnijim takvim okupljanjima prednjače Hajludini (iz Male Bosne) budući da ih ima više", pojašnjava Josip, a njegova sestra Marija Forgo, rođena Kujundžić dodaje:
„Od našeg susjeda, koji je bio brat Mije Kujundžića, pravnika koji je naveden u Leksikonu, čuli smo priču da su negdje u XVI. stoljeću došla četiri brata Kujundžića i od njih potječu ovi ovdje Kujundžići".

Specifičnost 14. sveska

Uz podsjećanje kako je Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca do sada predstavljen 67 puta u raznim mjestima, a prvi put na Verušiću, njegov urednik Slaven Bačić ovom je prigodom istaknuo da je 14. svezak u odnosu na ostale specifičan po tome što ni u jednom do sada nije bilo toliko biografija s istim prezimenom.
„Ovdje imamo ukupno 72 biografije od kojih je 36 posvećeno Kujundžićima iz Subotice i okolice. Najveći broj članova porodice Kujundžić od ovih 36-ero su vezani za crkvu (časna sestra Anđelina K., redovnička poglavarica Družbe sestara naše Gospe, svećenik i doktor teologije Đuro K., franjevac Radoslav K., isusovac Matija K., svećenik Ivan K. Ivanica s Verušića, svećenik Ilija K., učenik našeg biskupa Ivana Antunovića, njegov brat franjevac Ivan Jese K., Efrem (Stipan) K. također s Verušića, Nikola K., svećenik koji je napisao pjesmu Kolo igra, tamburica svira). Tu je i jedan od naših najvećih preporoditelja Pajo K., koji je pokrenuo Subotičku Danicu, potom Jakov K. s Verušića koji je sakupio pripovijetke, crtice, anegdote na bunjevačkoj ikavici u knjizi Zgrabljena mršavina, Andrija K., sudac Vrhovnog suda Vojvodine. Među njima su i poznati sportaši (Andrija K. Čiča, nogometaš Bačke, državni reprezentativac, te šef vatrogasaca u Subotici, čuveni gimnastičar Josip K. Kejo, odvjetnik, Josipa K., kuglašica, Lajčo K. Lajo, nogometaš Spartaka, Nikola K., alpinist i maratonac, Zoltan K., golman, Geza K., sportski pilot i jedriličar...). Tu je i više umjetnika, što školovanih što samoukih, kao što su Alojzije K. Lozan, Goran K., akademski slikar, a neke smo pisali pod prezimenom Kulundžić kako su ih zadržali iz vremena Mađarske i među njima je poznati slikar Andrija K.", naveo je Bačić dodajući kako je od do sada obrađenih 900 biografija istražio i tko je sve rođen na Verušiću.
„To su primjerice prof. Bela Gabrić, sveučilišni profesor u Zagrebu i otorinolaringolog Marko Lipozenčić, potom direktor Fidelinke, 8. marta i još nekih nekadašnjih velikih firmi Lazar Kujundžić Legetin i dr."
Također je podsjetio da se ideja o pisanju Leksikona rodila 2002., a prvi svezak je izdan 2004. godine. Do sada je obrađeno nešto više od polovine, a ove godine bi trebao biti završen 16. po redu koji obrađuje osobe, događaje, udruge, običaje, tisak, pojmove i dr. na slovo M.

Izvor: Hrvatska riječ Ivana Petrekanić Sič

Obaveštenje o kolačićima