U utorak, 29. listopada 2024. godine navršilo se sto godina od rođenja poznatog hrvatskog znanstvenika, šumarskog genetičara, akademika Mirka Vidakovića koji je rođen 1924. godine u plemenitoj bunjevačkoj obitelji u bačkom mjestu Lemešu (Svetozar Miletiću), u Vojvodini.

Osnovnu školu završio je u Sonti 1934. godine. Realnu gimnaziju pohađao je u Somboru, gdje je i maturirao. Nakon rata studirao je šumarstvo na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu, a diplomirao je 1949. godine.

Po završetku studija zapošljava se kao asistent pripravnik u Zavodu za botaniku Poljoprivredno-šumarskoga fakulteta. Godine 1950. unapređen je za asistenta za botaniku. Doktorat šumarskih znanosti stekao je 1953. godine na Poljoprivredno-šumarskomu fakultetu u Zagrebu. Habilitirao je 1956. godine. Docentom za dendrologiju i šumarsku genetiku imenovan je 1957. godine. Od 1958. godine predaje predmet Šumarska genetika. Godine 1961. izabran je za izvanrednog profesora, a od 1971. godine za redovitog profesora na predmetima Dendrologija i Šumarska genetika.

Od 1. siječnja 1960. godine bio je predstojnik novoosnovane Katedre za šumarsku genetiku i dendrologiju Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom 1960. godine bio je pročelnik Šumsko-gospodarskoga odsjeka. Od 1960. do 1974. godine vodio je Odsjek za genetiku u Jugoslavenskom institutu za četinjače u Jastrebarskom. Od 1970. godine bio je voditelj Arboretuma Trsteno. Bio je izvanredni član JAZU (Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti) od 1969., a redoviti član od 1981. godine. Od 1970. godine bio je urednik časopisa Anali za šumarstvo. Prodekan Šumarskoga fakulteta bio je akad. god. 1972/73. i 1973/74. Predsjednik Hrvatskoga genetičkoga društva bio je 1980. godine. Od 1997. godine bio je počasni član Hrvatske šumarske akademije.

U akademskoj godini 1955/56. bio je deset mjeseci na specijalizaciji iz genetike i oplemenjivanja šumskoga drveća u Danskoj i Švedskoj. Na studijskim putovanjima bio je u SAD-u, Kanadi, Francuskoj, Engleskoj, Turskoj i Grčkoj. Boravio je tri godine u Peshaveru u Pakistanu u Institutu za šumarstvo i na Šumarskom koledžu. Tijekom 1980. i 1983. godine u tri navrata je boravio kao stručnjak United Nations Development Programme (UNDP) i Food and Agriculture Organization of the United Nations (FAO) u NR Vijetnam, gdje je bio konsultant u opremanju laboratorija za znanstvena istraživanja i izradu programa istraživanja.

O uspješnosti i važnosti njegova rada svjedoče mnoge nagrade. Godine 1977. za dostignuća iz područja prirodnih znanosti dodijeljena mu je Republička nagrada Ruđer Bošković. Počasni doktorat Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Sopronu u Mađarskoj dobio je 1979. godine. Nagradu za životno djelo dobio je 1981. godine. Za istaknutu djelatnost u International Union of Forest Research Organizations (IUFRO) akademik Vidaković je 1990. godine dobio posebno priznanje.

Akademik Vidaković zaslužan je za uvođenje znanstvenih disciplina genetike i oplemenjivanja šumskoga drveća u redovitu nastavu na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, 1958. godine. Od osnutka Katedre za šumarsku genetiku i dendrologiju (danas Zavod za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku), akademik Vidaković je bio nastavnik mnogim nastavnicima i znanstvenicima na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskom šumarskom institutu u Jastrebarskom, kao i brojnim generacijama šumarskih stručnjaka u praksi.

Akademik Vidaković je objavio više od 200 stručnih i znanstvenih radova. Bio je voditelj četiriju međunarodnih projekata u suradnji sa SAD-om te je sudjelovao na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima.

Umro je u Zagrebu 15. kolovoza 2002. godine.

Opširnije o životu i djelu akademika Vidakovića možete čitati na ovoj poveznici: ZNAMENITE OSOBE: MIRKO VIDAKOVIĆ.

Izvor: članak autora Marilene Idžojtić i Davorina Kajbe objavljen u časopisu Godišnjak za znanstvena istraživanja br. 15