Tavankut u partnerstvu s Geografskim institutom „Jovan Cvijić“ iz Beograda

Objavljeno: 16.02.2015. Pregleda: 1

Predavanje agroturizam Tavankut2015Dvije udruge u Tavankutu, Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo „Matija Gubec“ i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame, nakon nekoliko projekata koje su realizirali u području turizma i uspješnog apliciranja na natječaje iz tog područja, organizirali su stručna predavanja na temu agroturizma, manifestacijskog turizma i kulturnog turizma. Tri profesora s Geografskog instituta „Jovan Cvijić“ iz Beograda koji djeluje pri SANU 24. siječnja 2015. godine održali su predavanja. Dr. sc. Aleksandra Terzić, znanstvena suradnica, govorila je na temu kulturnoga turizma u Vojvodini, dr. sc. Željko Bijelac, viši znanstveni suradnik, govorio je o turističkim manifestacijama u Vojvodini, a dr. sc. Marko D. Petrović, znanstveni suradnik, o agroturizmu u Vojvodini.

Pozivu organizatora, osim zainteresiranih za ovu temu iz Tavankuta, odazvali su se predstavnici udruga iz okolnih mjesta: Monoštora, Lemeša, Subotice, Bikova, Đurđina, Male Bosne, Ljutova te brojni pojedinci.

Profesor dr. sc. Marko D. Petrović je u svojem predavanju Agroturizam Vojvodine ponajprije tumačio pojmove te same razlike i specifičnosti ruralnog, seoskog i agroturizma, pri čemu je analizirao i primjer Tavankuta kao jedne od mogućih destinacija. Tavankut sam posjetio i 2013. kada sam radio na svojoj doktorskoj disertaciji. Moji prvi dojmovi s ljudima u Tavankutu su više nego pozitivni, tom prilikom me oduševila suradnja s članovima ove udruge i potakla na daljnju suradnju i nakon završetka doktorske disertacije. Nadamo se da će ovo naše predavanje to još produbiti, ponajprije po pitanju pisanja projekata edukacije, ali i brojne druge mogućnosti“, istaknuo je Petrović.

U svome predavanju o kulturnom turizmu dr. sc. Aleksandra Terzić je istaknula značaj i vrijednosti lokalne nematerijalne kulture (običaji, folklor, gastronomija, zanatski predmeti) u ovoj grani turizma. Kulturna baština je jedan od osnovnih motiva turističkih kretanja, bilo da se radi o gradskim ili seoskim odredištima, odnosno kulturni sadržaji su uvijek važan dio turističke ponude. Što su ti kulturni sadržaji raznovrsniji to je i atraktivnost jednog odredišta veća, rekla je dr. sc. Terzić te se osvrnula i na prednosti koje razvoj turizma u seoskim sredinama nosi sa sobom, a to je pružanje mogućnosti dodatnog zapošljavanja i smanjivanje odljeva seoskog stanovništva, povratak ili zadržavanje mladih na selu, poticanje poljoprivredne proizvodnje i prerade proizvoda uz proizvodnju domaće hrane, poticanje očuvanja tradicionalnih, graditeljskih i kulturnih vrijednosti i osiguravanje njihove prepoznatljivosti, razvijanje dopunske djelatnosti na seoskom gazdinstvu, uz mogućnost ostvarenja dodatnih prihoda, iskorištavanje postojećih resursa, viška prostora na gospodarstvu i radne snage na selu i razvijanje poduzetničkog duha seoskog stanovništva.

„Prvi puta sam u Tavankutu, a konkretno s bunjevačkim Hrvatima tj. s hrvatskom manjinskom zajednicom, nisam do sada imala nikakve kontakte. Smatram da je ovo jedno vrlo korisno iskustvo za mene, vidjeti jednu takvu složnu zajednicu, koja je pokrenula inicijativu bavljenja turizmom na ovom prostoru, a ja imam veliku volju pripomoći u tome. Mi smo jako zainteresirani za suradnju, posebno što se tiče projekata, jer Institut sa znanosti prelazi i na tržište i teži tome da se uključi u praksu. Turizam može donijeti jako lijepe ekonomske dobiti, a ne traži velike investicije, velike kapacitete, kao što to traže druge gospodarske djelatnosti. Ono što ova vrsta djelatnosti najviše zahtijeva jest ogromno zalaganje zajednice i svakog pojedinca, organizacijske vještine, veliki praktični angažman i puno vremena.

Područje manifestacijskog turizma u Srbiji analizirao je dr. sc. Željko Bijelac i istaknuo kako se u novije vrijeme u Srbiji postupno razvija i proizvod ruralnog turizma koji u pojedinim dijelovima dobiva različite forme ponude (seoski, agroturizam, turizam na selu). Jedan od vrlo karakterističnih turističkih proizvoda su i turističke manifestacije, ili manifestacijski turizam. Kao manifestaciju turizma na sjeveru Vojvodine, Bijelac ističe žetvenu svečanost Dužijancu koja je druga manifestacija po starosti organiziranja u Srbiji, a po kojoj su Subotica i okolna sela posebno prepoznatljivi. Dr. Bijelac također ističe i potencijal Kolonije slamarki koja je potencijalni turistički brand Tavankuta i jedna od atraktivnih manifestacija. Prema stručnoj klasifikaciji manifestacija Dužijanca sa svojim sadržajima spada u prvu kategoriju manifestacija, dok bi Kolonija slamarki zauzela drugo mjesto u toj kategorizaciji.

Predsjednik „Gupca“ Ladislav Suknović, sažimajući svoje dojmove o predavanjima, rekao je: Kao što se i iz predavanja moglo zaključiti, napori koji su učinjeni u Tavankutu su prepoznati i od strane stručne javnosti. Bavljenje seoskim turizmom podrazumijeva permanentnu edukaciju samih aktera, ali i praćenje suvremenih trendova. Nije dovoljno samo imati tradicionalne arhitektonske objekte i autentični ambijent jer su prohtjevi turista sve zahtjevniji, a konkurencija u okruženju sve jača pa je to razlog više da i mi koji smo uključeni u proces kreiranja ponude moramo poraditi na sebi. S predavačima je dogovorena daljnja suradnja u planiranju i organiziranju budućih turističkih manifestacija te kandidiranju pojedinih tradicionalnih manifestacija u cilju zaštite kao nematerijalnog kulturnog dobra.

Anita Đipanov, dopredsjednica KUDH „Bodrog“ iz Monoštora je rekla: Monoštor je na turističkoj mapi dobro pozicioniran zbog položaja Gornjeg Podunavlja, jer je prepoznat i od europske turističke organizacije. Smatram da je Monoštor dobro krenuo u turističke vode mada je u posljednje vrijeme u stagnaciji. U ponudi turistima Monoštor nudi Gornje Podunjavlje, šetnju kroz prirodni rezervat, ‘foto turizam’, dok bi pored toga mi kao Kulturno umjetničko društvo Hrvata trebali turistima pokazati kroz muzejski postav život šokačkih Hrvata u Monoštoru, kakva se nošnja nekada nosila, koji su zanati nekada bili opći za život mještana i razne druge predmete koji polako odlaze u zaborav.

Vedran Kuntić, vlasnik Pivčijeg salaša s Bikova: Ja sam početnik u ovim turističkim vodama, moj Pivčiji salaš još nije u funkciji primanja turista. Ali za otprilike godinu dana planiram da bude u potpunosti spreman za početak rada. Drago mi je da se organiziralo ovakvo edukacijsko predavanje s ovakvim eminentnim predavačima iz Beograda, jer takve su edukacije potrebne nama koji smo novi u ovome poslu. Žao mi je što nitko iz turističke organizacije Subotice nije bio kako bi podržao ovaj projekt, koji je stvarno hvale vrijedan.

Predavanjima je nazočio i Stipan Ivanković, tajnik udruženja Lemeški kulen iz Lemeš: Udruženje Lemeški kulen se registriralo 2007. godine s ciljem očuvanja kulturne baštine, pomoći članovima za početak gospodarske djelatnosti te afirmiranje turističkog potencijala Lemeša. Pozitivno gledamo na umrežavanje turističkih potencijala, jer samo udruženi i povezani imamo više mogućnosti dolaska na turističko tržište. Ako bi se Monoštor, Lemeš, Tavankut i Subotica udružili, onda bi svi imali više šanse dovesti turiste da se provedu, ali i novce ostave baš kod nas.

Svoje dojmove o predavanjima podijelila je i Marica Stantić iz Đurđina, predstavnica Ruralnog edukativnog centra iz Subotice: Predavanje mi je bilo jako korisno da razjasnim razlike između pojmova oko agroturizma, seoskog i ruralnog turizma, da se upoznam s pozitivnim primjerima bavljenja turizmom, kao i organizacijom tradicionalnih manifestacija. Također, razlog više za moju nazočnost na radionici je bio i to što dolazim iz Đurđina. U Đurđinu se nalazi etno salaš, u vlasništvu crkve, koji je nažalost u fazi propadanja. Nekolicina nas iz Đurđina zainteresirana je da se to propadanje zaustavi i salaš obnovi. Na nama su daljnji koraci motivacije i animiranja stanovnika Đurđina. Ideja o povezivanju seoskih naselja na mapi Vojvodine koja se žele baviti ruralnim turizmom i imaju kulturno-povijesnu ponudu za turiste je jako dobra i moj osobni stav i želja je da bi se Đurđin trebao priključiti.

Izvor: Hrvatska riječ

Aktivnosti Zavoda

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2022
    Najave i kalendar
  • Srijemci Srijemu
  • Bunjevci bez granica
  • Izložba povodom 150. obljetnice rođenja kipara Roberta Frangeša-Mihanovića
  • Hosanafest 2022
  • Šokci i baština
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima