U Zagrebu predstavljen zbornik „Pasionska baština Hrvata u Podunavlju“

Objavljeno: 16.02.2014. Pregleda: 0

Muka zbornik2013-naslovnica-mUdruga „Pasionska baština“ iz Zagreba i Društvo hrvatskih književnika su 30. siječnja 2014. godine, organizirali predstavljanje IX. zbornika Pasionske baštine pod nazivom „Muka kao nepresušno nadahnuće kulture – Pasionska baština Hrvata u Podunavlju“. Ovaj je zbornik sunakladnički pothvat Udruge „Pasionska baština“ i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice. Zbornik su predstavili, uime izdavača i organizatora simpozija s kojeg su skupljeni radovi u zborniku, mr. Jozo Čikeš, umjetnički voditelj udruge „Pasionska baština“, zatim dr. Davor Žubrinić, jedan od sudionika simpozija i autora u zborniku, akademik Josip Bratulić te Naco Zelić, poznavatelj i skupljač usmenog narodnog blaga Hrvata u Vojvodini.

Govoreći o pasionskoj baštini Hrvata u Podunavlju, predstavljači su istaknuli kako je život tamošnjih Hrvata oduvijek bio inspiriran događajima Velikog petka i subote, s kojima se može poistovjetiti i njihova povijest, osobito u progonstvima. Svrha zbornika, istaknuli su, je oživjeti i očuvati tradiciju pasionske baštine Hrvata u Podunavlju.

Na samom početku predsjednik Udruge „Pasionska baština“ mr. Jozo Čikeš naglasio je kako je ova knjiga dokaz hrvatskog jedinstva, prvenstveno duhovnog. „Danas mnogi niječu to duhovno jedinstvo, pa nam niječu i to da Hrvati nisu Hrvati već nešto drugo, to smo doživjeli u Kotoru, a danas i među Bunjevcima. Razlozi naših ovakvih okupljanja su upravo ti da dokažemo i pokažemo da mi jesmo jedna jedinstvena cjelina, da se tako osjećamo i to tako doživljavamo“, istaknuo je mr. Čikeš.

Ova knjiga koju je pisao 31 autor ima 500 stranica i vrh je jedne piramide od preko četiri tisuće stranica svih dosadašnjih zbornika. Tematika knjige je raspoređena tako da počinje s poviješću, slijedi književnost, pa muzikologija. U svom izlaganju prof. dr. sc. Darko Žubrinić je izrazio čuđenje što oblast muzikologije obuhvaća toliko prostora. „Mislio sam da je muzikologija najmanja stvar, međutim, upravo obratno, ovdje joj je posvećeno mnogo prostora što dokazuje da su Hrvati izrazito raspjevan narod. Poslije muzikologije u knjizi slijedi putopis. Kad je budete čitali preporučujem vam da je počnete čitati od putopisa, jer vam on govori o atmosferi u Somboru i okolici gdje je ova knjiga i nastajala“, poručio je prof. dr. Žubrinić.

Tekstovi u ovoj knjizi nas upoznaju s djelatnostima Hrvata u Podunavlju na svim poljima i sve je prožeto mukom. U jednom dijelu zbornik je posvećen križevima, koji upravo na simboličan način predstavljaju tu muku. Akademik Josip Bratulić govorio je o identifikaciji čovjeka s križnim putem, gdje se on izjednačavao, suosjećao i svojim životom uspoređivao sa životom Isusa i mukom Djevice Marije. Akademik Bratulić nadalje kaže kako je u knjizi puno prostora dano temama iz povijesti iz razloga što je povijest živa borba i muka koju su Bunjevci, Šokci i svi ostali morali proći od vremena Turaka, seljenja, preko Prvog i Drugog svjetskog rata i svega onoga što se nadalje događalo, što predstavlja iskustvo koje se ne zaboravlja.

Predstavljanje MukaZG2014S obzirom na ovu tematiku Naco Zelić se u svom obraćanju prisjetio običaja u vrijeme Uskrsa koje je u mladosti u Bačkoj i sam doživio sa svojom obitelji odlazeći pod križ s velikog petka na subotu. On je napomenuo kako su od gradskih središta udaljenije seoske zajednice umjesto u crkvu Muku obilježavale pod drvenim križem na svojim salašima. „U predvečerje s fenjerima smo dolazili ispred križa i palili svijeće. Nikada tako živo i duboko nisam doživio Uskrsnuće, kao u to vrijeme pod križem na Čantavirskom putu. Tu muku svatko je doživio na svoj način, ali toliko blisko da je to bilo opipljivo i jasno“, rekao je Zelić.

U svom govoru prof. dr. Darko Žubrinić osvrnuo se na simpozij koji je održan u Somboru 2013. godine, te je s prisutnima podijelio svoje doživljaje. „Oduševila me je nošnja iz Bačkog Monoštora koju nam je pokazala jedna od organizatorica simpozija, predsjednica udruge 'Urbani Šokci' Marija Šeremešić. Ovom prigodom želim reći kako gospođi Šeremešić dugujemo veliku zahvalnost, te smo je iz razloga kako bi joj se odužili pozvali da sa svojim Monoštorcima bude prisutna na programu Pasionske baštine u Resniku u povodu 800. obljetnice tamošnje župe.“

Prof. dr. Žubrinić se nadalje prisjeća boravka u Đurđinu, mjestu gdje je snimljena fotografija za naslovnicu zbornika. „Moram reći da nas je Đurđin posebno oduševio, ne samo svojim gostoprimstvom nego i onim što nudi. Naime, župni dvor je ispunjen likovnim radovima od slame, djelima u koje je utkano tisuće sati rada. Ono što me je osobito iznenadilo je što se od te zlatne slame izrađuje i križni put koji možete vidjeti u đurđinskoj crkvi“, ističe prof. dr. Žubrinić. On na kraju dodaje kako je pred sam skup razgovarao s jednim od najvećih poznavatelja hrvatske problematike u Vojvodini dr. Antom Sekulićem, koji svima šalje jednu zanimljivu poruku koja glasi: „Ne zanosite se mnogo križnim putem, već nosite svoj.“

Prvi dio zbornika je povijesni i donosi radove koji se odnose na povijest podunavskih Hrvata, govore o njihovom doseljavanju i naseljavanju na to područje i njihovim progonima i migracijama, zatim drugi dio zbornika su radovi o pasionskoj baštini u njihovoj književnosti: križni putovi, pučka blagdanska imena, korizmene propovijedi, i treći dio su radovi o njihovim crkvenim i pučkim korizmenim napjevima, s uvrštenim pjesmama i napjevima i nekim poznatim imenima Hrvata glazbenika iz toga kraja.

Ukupno je 29 znanstvenih radova na 500 stranica zbornika, a neki od autora tih radova su prof. dr. Ivan Balta, prof. dr. Adalbert Rebić, Zdravka Bušić, prof. Tomislav Žigmanov, prof. Katarina Čeliković, dr. Sanja Vulić i drugi. Na kraju je putopis Smiljane Šunde.

Tekst i fotografija: Dijana Prćić

Aktivnosti Zavoda

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2022
    Najave i kalendar
  • Hosanafest 2022
  • Šokci i baština
  • Izložba Matkoviću u čast povodom 100. obljetnice rođenja
  • V. Međunarodni festival tradicijskog pjevanja
  • 21. Dani hrvatske knjige i riječi – dani Balinta Vujkova
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima