Prije 15 godina, 31. siječnja 2003., izišao je prvi broj obnovljenog informativno-političkog tjednika na hrvatskom jeziku Hrvatska riječ. Tada su se Hrvati u Vojvodini pridružili drugim manjinskim zajednicama koje imaju tjednike na svome, materinjem jeziku. Petnaesta obljetnica od izlaska prvoga broja ovoga tjednika proslavljena je u petak, 26. siječnja, na Otvorenom sveučilištu u Subotici, gdje se i nalazi redakcija ovoga lista. Tjednik se svakoga petka nalazi na kioscima diljem Vojvodine, a do sada, s današnjim brojem, izašlo je 772 broja Hrvatske riječi.

Uloga manjinskih medija

U povodu ove obljetnice priređena je izložba odabranih naslovnica tjednika, koje predstavljaju samo djelić onoga što je objavljeno u proteklih 15 godina. Novinsko-izdavačka ustanova Hrvatska riječ prva je profesionalna institucija Hrvata u Srbiji, a osnivač tjednika je bila Skupština AP Vojvodine, koja je svoja osnivačka prava 2004. godine prenijela na Hrvatsko nacionalno vijeće, dok je financiranje tjednika ostalo iz pokrajinskog proračuna. U sklopu tjednika izlaze i dva podlistka, Hrcko i Kužiš koji su namijenjeni djeci, odnosno mladima, a od 2005. godine pokrenuta je i nakladnička djelatnost u okviru koje je objavljeno 64 naslova, a ukupno 74 izdanja. Od 2008. godine postoji i internetska stranica Hrvatske riječi, na kojoj su, među ostalim, dostupne i PDF verzije spomenutih podlistaka.
Koncepcija tjednika Hrvatska riječ, iako se mijenjala u proteklih 15 godina, prepoznatljiva je po tome što prati događanja hrvatske zajednice u Srbiji, a osim toga u tjedniku su prisutne i teme iz politike, društva, kulture, tradicije, obrazovanja i drugih svakidašnjih tema koje obilježavaju živote naših čitatelja. Tijekom godina i dizajn tjednika se mijenjao ka modernijem i boljem, a na proslavi je objavljena i nova, redizajnirana internetska stranica tjednika www.hrvatskarijec.rs.
U novinsko-izdavačkoj ustanovi Hrvatska riječ ima 16 uposlenih i veliki broj vanjskih suradnika i dopisnika, a tiraža tjednika je 1.500 primjeraka.
U svome obraćanju prisutnima ravnatelj Novinsko-izdavačke ustanove Hrvatska riječ Ivan Ušumović iznio je povijesne podatke, te govorio o djelatnostima ove ustanove.
„Zašto je za našu zajednicu važna Hrvatska riječ? Važna je zbog misije koju neovisni manjinski mediji imaju, a to je očuvanje našeg kulturnog identiteta, informiranje pripadnika hrvatske nacionalne zajednice, analiza političkih prilika, neumorno izvještavanje o svim djelovanjima u hrvatskoj zajednici. Hrvatska riječ je tu da vrši određenu analizu vremena u kojem živimo i radimo kako bi naše nadolazeće generacije imale uzore kojima će se ravnati da bi postali i sami dio onoga što je veće od svih nas, a to je očuvanje našeg korpusa koji je vjekovima na ovim prostorima plodne ravnice“, kazao je Ušumović i dodao: „Usprkos predviđanjima pojedinih medijskih stručnjaka kako će tiskani mediji u narednih 10 godina otići u zaborav, mogu slobodno reći da su pogriješili u svojim procjenama. Na globalnom nivou primijećen je porast prodaje tiskanih medija upravo zbog pretjerano velike količine neprovjerenih informacija koje pružaju razne internetske stranice iza kojih ne stoje imena odgovornih novinara, urednika ili osoba koje garantiraju istinitost informacija. Čitatelji su shvatili da u tiskanim medijima iza svakog teksta stoji čitav niz osoba koje služi kao filter, daju vjerodostojnost i samim tim sprječavaju zlouporabu najznačanije valute današnjice, a to je informacija. Stoga se nadam kako će taj globalni trend polako zahvatiti i našu sredinu, te će čitatelji s raznih mobilnih aplikacija prijeći nazad na tisak“, kazao je Ušumović.

Trajno riješavanja prostora

Zahvaljujući Pokrajinskoj vladi, koja se brine o informiranju na manjinskim jezicima, te izdvaja značajna sredstva Hrvatska riječ opstaje i uspješno funkcionira. U ime Pokrajine na skupu se obratio Đorđe Vukmirović, pomoćnik pokrajinskog tajnika za javno informiranje, medije i analitiku, koji je rekao:
„Naše tajništvo za podršku javnog informiranja u Vojvodini je izdvojilo nešto više od 340 milijuna dinara, od toga 284 milijuna ili 83,2 posto usmjereno je na podršku glasilima na jezicima nacionalnih manjina. Naša želja i naš cilj, koji nije samo opredjeljenje ovoga trenutka nego i opredjeljenje vremena koje dolazi, jest da se ta glasila razvijaju. Hrvatska riječ ne zaslužuje čestitke i podršku samo zbog jubileja nego to zaslužuje i time što je u spektru ne samo manjinskih listova, nego lista koji u mnogo čemu prednjači i u mnogo čemu u profesionalnom smislu može biti primjer svima u angažiranosti, u spektru tema i načinu na koji ih obrađuje. Hrvatska riječ je ozbiljan list koji svakome od nas može donijeti i informaciju, ali i komadić radosti i zato zaslužuje svaku podršku“, kazao je Vukmirović i istaknuo: „Raduje me ono što je na putu, da se trajno riješi prostor u kojem ćete funkcionirati. Razgovori na ovu temu su već vođeni s pokrajinskom Vladom i sigurno će biti nastavljeni.“
U ime osnivača predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Slaven Bačić zahvalio je Pokrajini i podsjetio nazočne na ljude čija je uloga bila ključna u osnivanju ponovne Hrvatske riječi, a to su Kalman Kuntić, Đorđe Subotić i Tomislav Žigmanov.
„Ono što je ključno u Hrvatskoj riječi, osim napora uposlenih, te čitatelja Hrvatske riječi, jest podrška AP Vojvodine, odnosno Pokrajinskog tajništva za kulturu i javno informiranje. Ključno je financiranje, jer mi možemo vršiti osnivačka prava, ali ako nema dotacija onda neće biti ni Hrvatske riječi. Posebno nam je drago što je i nakon promjene vlasti u Pokrajini zadržan postojeći model financiranja, jer samo na taj način manjinski mediji mogu opstati“, rekao je Bačić te se zahvalio Pokrajini na potpori i po pitanju rješavanja prostora za rad Hrvatske riječi.

Potpora matične domovine

„U ovome tjedniku itekako dobro možemo vidjeti kako je u svjetlu raznoraznih događanja, pozitivnih i negativnih između dviju država, upravo Hrvatska riječ ona kapilara, koja zaobiđe ponekad one ružne stvari i ponovno spaja ono što je dobro i tako iz broja u broj, iz godine u godinu“, kazao je generalni konzul Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici Velimir Pleša i dodao: „Petnaest godina u životu čovjeka nije nekakva velika brojka, ali u svakom slučaju to je rođendan i na rođendan se trebamo svi veseliti. Osobno se veselim s uposlenicima ovoga lista, jer ova najava oko vašeg temeljnog problema, a to je prostor, koji će se riješiti, se nalazi i u razmišljanju hrvatske države. Ovih dana se o tome razgovaralo u Zagrebu i s predsjednikom Vlade i siguran sam da će to biti riješeno do sljedeće obljetnice.“
U ime Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, okupljenima se obratio Ivan Zeba koji je rekao kako je ustanovljenjem hrvatskih institucija u Srbiji, poput Hrvatskog naionalnog vijeća, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatske riječi otvoren novi put za Hrvate u Srbiji, te da je uvjeren kako će one i nadalje skupa s hrvatskim udrugama predstavljati temelj za očuvanje hrvatskog identiteta i kulturne baštine Hrvata, a da će u tome imati, kao i do sada, pomoć i potporu iz matične domovine.
Prisutnima se obratila i glavna i odgovorna urednica Hrvatske riječi Jasminka Dulić koja je podsjetila okupljene kako se u tjedniku u proteklih desetljeće i pol nalaze svi važniji politički, kulturni i društveni događaji koji su vezani za Hrvate u Srbiji.
„Ne samo da smo ispratili svaki događaj koji se tiče Hrvata u Srbiji, nego smo nastojali i sami ispričati neispričane priče i dati glas onima čiji se glas u javnosti ne čuje. A takvih priča još ima mnogo. Treba ih ispričati“, kazala je Jasminka Dulić.
Tijekom ovoga skupa ulomke iz objavljenih knjiga, prve i posljednje, govorili su Petar i Ivan Huska, a proslavi su nazočili predstavnici hrvatske diplomacije u Srbiji, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, AP Vojvodine te hrvatskih institucija, ustanova i udruga u Srbiji.

Izvor: Hrvatska riječ (Ž. Vukov)