Završen projekt „Tragom baštine Pejačevića“

Objavljeno: 07.03.2018. Pregleda: 63

tragom bastine pejacevicaCentar za istraživanje i promociju kulturnog naslijeđa Haritag iz Inđije je pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i informiranja Republike Srbije realizirao projekt Tragom baštine Pejačevića. U pitanju je izrada interaktivne digitalne mape historijskih mjesta, spomenika i arhitektonskih objekata koji su nastali tijekom XVIII. i XIX. stoljeća na teritoriju Vojvodine, a koji su povezani s ovom plemićkom obitelji.

Ovo je prvi put da se naslijeđe obitelji Pejačević istražuje kao uokvirena spomenička cjelina i prikazuje na sveobuhvatan način, a projekt je osmišljen da prezentira i interpretira ovo naslijeđe na atraktivan način, kao i da omogući da ono bude intersantno i dostupno širokoj javnosti.

Objekti Pejačevića na mapi

Obitelj Pejačević je imala važnu ulogu u socio-političkoj, urbanističkoj i demografskoj povijesti Srijema. Zahvaljujući njima u okviru rumskog vlastelinstva postavljeni su temelji mnogih današnjih naselja, a veliki je značaj i multikulturalnosti baštine ove obitelji koja predstavlja zajedničko naslijeđe nekoliko zemalja: Bugarske, Srbije, Hrvatske, Mađarske i Austrije. Također, ova plemićka obitelj iznimno je važna ne samo za hrvatsku nacionalnu zajednicu nego i sve ostale zajednice koje žive na prostoru Vojvodine.
„Cilj nam je bio mapirati sve objekte koji su ostali kao zaostavština obitelji Pejačević na teritoriju cijele Vojvodine i dovesti u vezu objekte koji su već negdje bili poznati u Srijemu s nekim objektima koje smo mi već mapirali izvan njega, kao što je recimo crkva u Tordi ili spomenici o različitim bitkama koji se nisu stavljali ili dovodili u vezu s obitelji Pejačević. Zamislili smo sve to kao formu mape kako bismo na jedan zanimljiv način interpretirali to naslijeđe i kako bi ono bilo dostupno široj populaciji. Također, jedan od glavnih ciljeva nam je bio da ona bude zanimljiva i dostupna mlađim generacijama i u tom cilju smo organizirali edukativne radionice u Jarkovcima u školi koja je nekada bila vlastelinska zgrada obitelji Pejačevića. Tamo smo radili s djecom mlađeg uzrasta i educirali ih o njihovoj školi i o ulozi Pejačevića“, ističe povjesničarka umjetnosti Gordana Milovanović.
Kako bi se ljudi više informirali o arhitektonskim objektima ove plemićke obitelji, to mogu učiniti na web sajtu www.tragompejacevica.rs na kojem se nakon otvaranja mape Vojvodine mogu vidjeti spomenici obitelji Pejačevića koji predstavljaju dio njihovog zadužbinarstva.
„Svaki spomenik ima svoju priču u vidu teksta i fotografija. Osim 11 spomenika koji se nalaze na teritoriju Vojvodine, uradili smo i 360 virtualnih tura kako bi se mogla sagledati njihova unutrašnjost, a kroz video zapise sa zajednicom u Jarkovcima, gdje smo kroz razgovore s njima zabilježili sjećanja mještana o ljetnikovcu Pejačevića, predstavljen je i dio tog materijala“, navodi Milovanović.

Povezivanje sa zemljama u regiji

Tijekom realiziranja projekta Haritag iz Inđije je ostvario suradnju i s kulturnim institucijama diljem Vojvodine, ali i izvan granica države, na prvom mjestu s Galerijom likovnih umjetnosti u Osijeku.
„Oni su nam puno pomogli jer su nam ustupili materijal za sajt, odnosno fotografije i portrete obitelji Pejačević. Ostvarili smo uspješnu suradnju i s Muzejom Slavonije, a u Zagrebu smo na 6. Međunarodnoj konferenciji povjesničara umjetnosti dobile priliku predstaviti ovaj projekt. Bilo nam je veoma važno da se i tamo čuje što mi to ovdje radimo, prije svega jer bismo u budućnosti voljele napraviti konkretniju suradnju s Galerijom likovnih umjetnosti u Osijeku i da to naše mapiranje spomenika na teritoriju Vojvodine povežemo sa spomenicima na teritoriju Hrvatske“, kaže sugovornica.

Crkva bez statusa kulturnog dobra

Uskoro se očekuje realiziranje projekta koji proistječe iz tek završenog, a to je reanimacija spomenika koji će se baviti na prvom mjestu neogotičkom crkvom u Putincima, koja je također zadužbina Pejačevića, zatim ljetnikovcem u Jarkovcima i dvorcem Šlos u Golubincima. U suradnji s djecom realizirat će se određeni programi u vidu izložbi, koncerata i dramskih predstava koji će se izvoditi u navedenim objektima, kako bi se barem donekle oni oživjeli.
„Crkva u Putincima je podignuta za potrebe njemačkog stanovništva. Kada je osnovana župa u Inđiji 1835. godine, onda su Putinci potpali pod župu Inđija s obzirom na to da je i tamo živjelo njemačko stanovništvo. Rastom broja stanovništva Petar Pejačević je odlučio u Putincima osnovati župu. To se dogodilo 1845. godine. Izgradnja crkve završena je 1899. godine, a kao ktitori se navode Petar i njegov sin Vladislav. Ono što je neobično za Srijem, to je što je crkva rađena u neogotičkom stilu. Jedna je od rijetkih primjera što se u njoj u oltarskom dijelu nalaze slike evanđelista, što je veoma neobično za rimokatoličku crkvu. Ono što je nama neprihvatljivo to je što crkva u Putincima nema status kulturnog dobra. Smatramo da ona itekako posjeduje sve odlike da to i službeno bude. Crkva je u veoma lošem stanju i ugrožena je i mislimo da neka vrsta zaštite treba postojati i da treba postojati priznanje da ona jest spomenik kulture“, ističe povjesničarka umjetnosti Centra za promociju kulturnog naslijeđa Haritag Dušanka Gojić.
Kako navode u Haritagu, postoji ideja da se u budućnosti intenzivno radi na tome da crkva u Putincima dobije status spomenika kulture, kao i da se kod lokalnog stanovništva i šire zajednice radi na njenoj promociji. A sve to u cilju kako bi se povećala svijest ljudi o njenom značaju i važnosti. U planu im je i da se pronađe način za prikupljanje sredstava za njenu obnovu kako bi se sačuvala njena autentičnost i velika kulturna vrijednost.

Izvor: Hrvatska riječ (S. Darabašić)

Vijesti

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2024
    Najave i kalendar
  • 6. Smotra hrvatskog filma u Beogradu - kompletan program
  • 6. Smotra hrvatskog filma u Beogradu - drugi dan
  • Izložba narodnih nošnji u Senti
  • 6. Smotra hrvatskog filma u Beogradu - treći dan
  • ZKVH na Hrvatskoj književnoj Panoniji VII. u Budimpešti
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima