Prvo predstavljanje vojvođanskoj javnosti Biografskog leksikona Hrvata istočnog Srijema, u nakladi Libera editio d.o.o. iz Zagreba i Hrvatskog akademskog društva (HAD) iz Subotice, održano je 15. lipnja 2012. godine u Petrovaradinu, u prostorijama Srijemske biskupije. Predstavljanje su organizirali HKPD „Jelačić" iz Petrovaradina i HAD iz Subotice, a o Leksikonu su govorili Ivana Andrić Penava iz Zagreba, mr. sc. Dominik Deman i Davor Martinčić iz Petrovaradina te Tomislav Žigmanov iz Subotice. Koordinator i voditelj predstavljanja bio je Zlatko Žužić, izvršni urednik Leksikona, dok je uvodnu riječ održao srijemski biskup mons. Đuro Gašparović, ustvrdivši kako je sretan i ponosan što su Hrvati u Srijemu napokon dobili svoj Leksikon.

„On je dokaz povijesne vitalnosti srijemskih Hrvata i potvrda je njihove snage i želje, unatoč tragičnim događajima, u realizaciji zahtjevnih projekata, ali je istovremeno i dokaz njihova velikog doprinosa u svim segmentima društvenog života. Leksikon će memoriranjem povijesti spriječiti da se Hrvati u Srijemu prešućuju, da se naša povijest izbriše, a sadašnjost uguši. Naravno, meni kao biskupu je osobito drago što je u ovom prvom svesku obrađen i veliki broj ljudi koji dolaze iz Crkve, što potvrđuje da je život ovdašnjih Hrvata bio i ostao nemoguć bez Crkve, a to je trajni zalog za sve nas", rekao je biskup Gašparović te pozvao srijemske župnike da se uključe u nastavak rada na Leksikonu.

Ivana Andrić Penava, povjesničarka i zamjenica glavnog urednika Leksikona, podsjetila je da su temeljni ciljevi Leksikona umanjiti dosadašnje praznine u dostupnim sadržajima o Hrvatima u Srijemu širenjem interesa hrvatske i šire javnosti za hrvatsku manjinu u Vojvodini, te osnaženje autorecepcije vlastitog kulturnog nasljeđa Hrvata u Srijemu i Vojvodini.

„Inicijativa je došla iz Zagreba 2008. godine, iz Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, a projekt su u Vojvodini podržali Hrvatsko akademsko društvo i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, koji su i materijalno najviše pripomogli u objavi prvoga sveska Leksikona. Kroz 2010. godinu javnost je upoznavana s projektom i to u suradnji s 'Hrvatskom riječi' i 'Zovom Srijema', a može se reći da je 2011. godina ključna za realizaciju prvoga sveska, ali i za oživljavanje projekta općenito, jer je došlo do formiranja uredništva i rada novih suradnika", rekla je Andrić Penava te najavila da je u planu nastavak rada na drugom svesku koji će obuhvatiti slova od G do K i koji će sadržavati nešto više biografija od prvog sveska.

S obzirom da je projekt pokrenut od entuzijasta kojima ovo nije jedini i profesionalni poziv, te se bazira na volonterskom radu suradnika, koji su čak dio troškova sami snosili, kao i zbog nesigurnosti financiranja ovakvog projekta, intenzitet izlaženja svezaka ovisit će o broju suradnika i osiguranim financijskim sredstvima.

Mr. sc. Dominik Deman, suradnik Leksikona, ustvrdio je da naziv Biografski leksikon Hrvata istočnog Srijema najbolje odgovara njegovu sadržaju, odnosno da je naglasak na istočnom Srijemu, na dijelu geografskog Srijema koji se nalazi u Vojvodini, odnosno Republici Srbiji, te da je za potrebe Leksikona izrađena i karta Srijema sa suvremenim državnim i pokrajinskim granicama koja se nalazi na njegovoj stražnjoj stranici.

„Ovaj prvi svezak, od četiri planirana, obuhvatio je oko 200 biografija osoba čija prezimena počinju slovima od A do F. Sadrži 212 stranica i bogat je fotografijama, a osim biografija spomenute su i brojne institucije u kojima su Hrvati djelovali", rekao je Deman naglasivši kako je Leksikonom odano priznanje i pripadnicima drugih naroda koji su svojim radom zadužili Hrvate u Srijemu i njihovu kulturnu baštinu.

Davor Martinčić, voditelj Istraživačke sekcije pri HKPD-u „Jelačić", govoreći o Leksikonu prošetao je prošlošću Petrovaradina i Srijema, te naglasio da su srijemski Hrvati integralni dio hrvatskoga naroda i autohtona zajednica čija prisutnost na tom području kontinuirano traje, još od dolaska Južnih Slavena.

U ime HAD-a obratio se Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, koji je na početku prenio čestitke dr. sc. Slavena Bačića, predsjednika HNV-a i drugog nakladnika, HAD-a iz Subotice.

„Prvi svezak Leksikona vjerojatno je glavni kulturni događaj ove godine, jer su srijemski Hrvati uvelike podzastupljeni kada je riječ o napisima Hrvata u Vojvodini, ali tu ne treba posebno očajavati jer je puno lošija situacija kada su u pitanju Hrvati u Banatu. Razloga za moju tvrdnju je nekoliko; prije svega etno-demokratske promjene, odnosno etničko čišćenje Hrvata u Srijemu devedesetih godina prošlog stoljeća, zatim odlazak mladih i obrazovanih ljudi i odsustvo institucija i komunikacije onih koji bi mogli ovakav projekt iznijeti, te gubitak kohezije unutar srijemskih Hrvata koji su svojom tragičnom sudbinom raspolućeni državnom granicom, zavičajnim interesima i raznim drugim razlozima", rekao je Žigmanov i dodao kako smo izlaskom ovog prvog sveska dobili jednu čvrstu organizacijsku i kadrovsku strukturu koja će raditi na memoriranju Hrvata u Srijemu.

„Jedan od najvećih uzroka naše tragičnosti jest nedostatak suvremenih institucija sjećanja. Naša su sjećanja obiteljska, zavičajna i usmena, a izlaskom ovakvih leksikona naša će povijest i sadašnjost na primjeren način biti obrađena, kritički vrednovana, valorizirana i kao takva biti dostupna kroz sustav obrazovanja građana hrvatske nacionalnosti u Vojvodini. Naravno, to su procesi dugog i mukotrpnog stvaranja, zato apeliram na strpljenje kako bismo i mi postali dionicima kulturnih praksi razvijenih naroda, jer ako to sami ne napravimo nitko nam neće pomoći, nažalost, mnogi će nam i odmoći. Tim prije izazov je veći i zato svima onima koji su svojim radom i zalaganjem omogućili izlazak Leksikona moje iskrene čestitke."

Predstavljanje Leksikona je u ime domaćina zaključio predsjednik HKPD „Jelačić" Josip Pokas, naglasivši da svi zainteresirani mogu Leksikon naručiti izravno od Hrvatskoga akademskog društva u Subotici, dok je u glazbenom dijelu programa nastupio mješoviti pjevački zbor HKPD-a „Jelačić" pod ravnanjem Vesne Kesić Krsmanović sa skladbama „Moj Srijem" i „Gospe ribara i težaka".

Tekst i fotografije: Zlatko Žužić