U organizaciji Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva Jelačić iz Petrovaradina i Zavičajnog kluba Petrovaradinaca koji djeluje u okviru Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata u Zagrebu, u glavnom gradu Hrvatske izvedena je Šumska kraljica hrvatskog skladatelja iz Petrovaradina Franje Štefanovića. Prigodom Europske noći kazališta, izvedba je upriličena 19. prosinca u Dječjem kazalištu Trešnja. U dvorani se okupilo preko tristo gledatelja, najviše roditelja s djecom. Gledatelji, mali i veliki, uživali su u programu koji je priredilo Društvo Jelačić u suradnji s Muzičkom školom Isidor Bajić iz Novog Sada.

Na samom početku, gledatelje je pozdravio predsjednik Jelačića Petar Pifat. Potom je održan nastup Dječjeg tamburaškog orkestra Društva Jelačić kao uvertira u operu. Tamburaši su izveli niz poznatih starogradskih skladbi, napose od Franje Štefanovića i Ilije Okrugića Srijemca. Tamburaški dio programa zaokružila je vokalnim solističkim nastupom uz pratnju tamburica Katarina Mošo, članica Jelačićeve tamburaške sekcije, s kojom je pjevao i voditelj Stevan Mošo.

Čaroban svijet opere

Nakon nastupa tamburaša, na sceni se pojavila dirigentica opere Ana Kovačić. Toplo je pozdravila sve znatiželjniju publiku i pozvala ih da uđu u Štefanovićev bajkoviti svijet pun čarolije, vila i patuljaka u kojem se dobro uvijek vraća dobrim. Zahvaljujući jednostavnim, ali lijepim kulisama i pomno napravljenim kostimima, ulazak glumaca na pozornicu bio je veličanstven i za publiku gotovo nestvaran. Opera je skladana na tekst Mihovila Peitza. Solisti u klasi profesorice Senke Nedeljković preuzeli su glavne uloge – Ana Bajić (Ružica), Nemanja Trujić (Dinko), Sara Pavlović (Šumska vila) i Dimitrije Savić (Stari patuljak). Vile i patuljke glumili su članovi Dečjeg zbora Bajićevi slavuji. Talent, kako malenih Bajićevih slavuja, tako i odraslih solista uz klavirsku pratnju Dunje Crnjanski oduševio je gledatelje.

Druženje s domaćinima

Nakon izvedbe opere, druženje gostiju i domaćina se nastavilo. Uz Zavičajni klub Petrovaradinaca, uključili su se i Beščani, Golubinčani, Hrtkovčani i Slankamenci. Uslijedio je obilazak najatraktivnijih mjesta stare jezgre Zagreba, grada u kojemu je dio života školujući se i glazbeno usavršavajući se proveo i sam Štefanović. Uz paprenjake, tradicionalne zagrebačke kolače, slušali su o brojnim zanimljivostima hrvatske metropole. Susret je završio zajedničkim ručkom u nadi da će druženje uskoro ponoviti. Ako ne u Zagrebu, onda u drugim gradovima po Hrvatskoj.

Suradnja za primjer

Dječja opera Šumska kraljica od svoje je praizvedbe 1921. u Petrovaradinu izvođena u mnogim mjestima (u Zagrebu, Vukovaru, Đurđenovcu, Križevcima, Veloj Luci, Splitu, Šibeniku i drugdje). Želeći ponovno oživjeti ovo glazbeno djelo, HKPD Jelačić prije tri godine započelo je suradnju s dječjim pjevačkim zborom niže i solistima opere srednje glazbene škole Isidor Bajić u Novom Sadu (40- tak sudionika), što je rezultiralo uspješnim izvedbama ove opere u novosadskom kazalištu mladih, Šidu i Subotici, te mnogim vrtićima i osnovnim školama diljem Vojvodine. Posebnu pozornost skrenulo je prošlogodišnje gostovanje u Osijeku, gdje je u okviru obilježavanja Europske noći muzeja, Šumska kraljica premijerno izvedena na sceni dječjeg kazališta Branka Mihaljevića (s čak dvije izvedbe u jednom danu!). Na taj su način članovi društva i ostali sudionici u projektu uspjeli oživiti lik i djelo jednog samozatajnog hrvatskog stvaratelja koji je kao tvorac prve opere za djecu ostavio neizbrisivi trag u svjetskoj glazbenoj povijesti.

Antrfile

Pravi odgovor

„Često sam se kao učiteljica pitala na koji način djeci približiti operu. Šumska kraljica pravi je odgovor na to pitanje. Kod učenika postoji predrasuda prema opernim skladbama zbog rijetkog susretanja s tom vrstom glazbe, a i zbog uopće malog broja njima prilagođenih skladbi. Radnja ove opere je djeci vrlo bliska, tekst im je razumljiv, kulise jednostavne, a odjeća skladna. Poruka je univerzalna kao i u svim bajkama. Izvedba glazbe samo glasovima i glasovirom jednostavna je i čista, što još više pridonosi stvaranju interesa u djece jer ih se ne zbunjuje mnoštvom informacija“, kaže Marina Arbanas, učiteljica iz Zagreba.

                                                                                                                                       Izvor: Hrvatska riječ (I. Andrić Penava, fotografije:

                                                                                                                                                  Saša Medovarski, Ivana Tajnšek Cvijetić)