Izložba slika iz umjetničke zbirke Franjevačkog samostana u Subotici

Objavljeno: 04.07.2017. Pregleda: 64

umjetnicka zbirka franjevacki samostan sl.1Kao duhovna vertikala grada, Franjevački samostan u Subotici čuvar je kulturnoga blaga, poput vrijednih knjiga i slika starijeg datuma. U okviru obilježavanja 300. obljetnice od osnutka Franjevačke rezidencije Subotičani su nedavno imali prilike pogledati dio njihove umjetničke zbirke, koji se u formi stalnoga postava inače čuva na prvom katu samostana.

Portreti svetaca

Riječ je o 33 portreta franjevačkih svetaca i blaženika (od sv. Franje Asiškoga ili sv. Antuna Padovanskoga do onih široj javnosti manje poznatih), čiji je autor Mathias Hanisch (oko 1754., Prag – 1806., Vukovar), barokni putujući slikar koji je, tragajući za poslom, krstario habsburškom imperijom. Spomenute su slike nastale krajem 18. stoljeća. Specijalno za ovu prigodu, iz franjevačkog samostana u susjednom Segedinu stiglo je još jedno Hanischevo djelo, slika svetog Jakova Makrijskog, koja se prije stotinu godina originalna nalazila u Subotici.

Osim portreta, posjetitelji su imali prilike vidjeti i sporedne oltarske slike iz nekadašnje barokne crkve sv. Mihovila u Subotici (autor poznati peštanski slikar iz 19. stoljeća József Pesky) kao i pojedine druge svete slike iz umjetničke zbirke Franjevačkog samostana. Među njima, vjerojatno najdragocjenija je slika koja prikazuje svetoga Roka „u nebeskoj slavi“ i koja se nekada nalazila u subotičkoj kapeli posvećenoj istome svecu.

Rijetka zbirka

Autorica izložbe je savjetnica Gradskog muzeja u Subotici Zsuzsanna Papp Korhecz, koja se bavila istraživanjem i restauracijom Hanishevih slika, otkrivši javnosti dotad zaboravljenog srednjoeuropskogumjetnicka zbirka franjevacki samostan sl.2 slikara. Rad na restauraciji Hanishevih slika počela je 2012. godine i trajao je nekoliko godina, a projekt je poduprlo Ministarstvo kulture i informiranja Republike Srbije.

„U franjevačkim samostanima u cijeloj srednjoj Europi nema ovakve zbirke. Uglavnom imaju od četiri do osam portreta svetaca i blaženika, a u Subotici ih je bilo 35. To je pokazatelj vjere tadašnjih Subotičana, koji su financirali izradu tih slika. To su bili veleposjednici, plemićke obitelji, liječnici, profesori“, kaže Zsuzsanna Papp Korhecz.

Inače, prema usmenoj legendi, Hanisheve slike predstavljaju zapravo portrete franjevaca koji su nekada službovali u subotičkom samostanu.

Gvardijan samostana pater Zdenko Gruber je podsjetio na važnu ulogu franjevaca u povijesti Subotice, istaknuvši kako je ta zgrada duhovni i kulturni centar grada.

„Ovakvom zbirkom bi se mogli podičiti i drugi europski gradovi, veći kulturni centri od Subotice. Smatramo da je važno otvoriti ova umjetnička blaga građanima, da ih učinimo pristupačnima“, kazao je Gruber.

Izložbu je otvorio pater Mátyás, gvardijan franjevačkog samostana u Segedinu. Izložba djela iz umjetničke zbirke Franjevačkog samostana zatvorena je 21. lipnja 2017., predstavljanjem rezultata projekta Digitalizacija raritetne građe knjižnice Franjevačkog samostana i objava digitalizirane građe na internetu.

Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P.)

Vijesti

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2024
    Najave i kalendar
  • 6. Smotra hrvatskog filma u Beogradu - kompletan program
  • 6. Smotra hrvatskog filma u Beogradu - drugi dan
  • Izložba narodnih nošnji u Senti
  • 6. Smotra hrvatskog filma u Beogradu - treći dan
  • ZKVH na Hrvatskoj književnoj Panoniji VII. u Budimpešti
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima