«Leksikon podunavskih Hrvata, Bunjevaca i Šokaca» predstavlja važan element hrvatske nacionalne samospoznaje jer se putem natuknica može pratiti povijest Hrvata i hrvatskog književnog jezika na ovim prostorima, te predstavlja samo početak i značajan temelj za daljnja istraživanja, rečeno je u petak u Velikoj vijećnici Gradske kuće prigodom predstavljanja 9. sveska ovoga leksikona. Leksikon su predstavili profesor emeritus Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku dr. sc. Stanislav Marjanović, te izvanredni prof. Pravnoga fakulteta u Osijeku dr. sc. Josip Vrbošić.
Photo: Zoran Vukmanov Šimokov

O značaju Leksikona u kontekstu aktualne situacije u Hrvatskoj i Srbiji te u regiji općenito i šire u Europi, govorio je dr. Josip Vrbošić. Ključna je riječ – «prekretnica», kaže on.

«Upravo u kontekstu bivših vremena i dolaskom na vremena nakon devedesetih godina, novo vrijeme i nastanak nove društvene i političke situacije, zahtijevali su, upravo na ovakvim prostorima kod ovakvih asocijacija poput hrvatske manjinske zajednice, da se krene upravo s ovakvom vrstom rada. Leksikon je samo početak. Dobro složen leksikon omogućuje daljnja istraživanja i predstavljanje, ne samo ovdje i u Hrvatskoj, već mnogo šire. Jer je ta hrvatska, bunjevačka i šokačka, zajednica razasuta diljem cijelog svijeta, mogao bih reći i da je globalizirana. Zato je važno iz njezina središta, a Subotica je njezino središte, pokrenuti ovo o čemu sam govorio.»

Izlaskom 9. sveska Leksikona dovršena je trećina posla i to «na ponos i diku» svih sudionika u njegovoj izradi, kako veli dr. sc. Josip Vrbošić, koji je izrazio zadovoljstvo što je i u ovom segmentu hrvatske znanstveno-stručne produkcije učinjen veliki probitak i napredak.

Povijest je esencija bezbrojnih životopisa, parafrazirao je dr. sc. Stanislav Marjanović engleskog historičara, filozofa i esejista Thomasa Carlylea.

«A naša prošlost nije smo prošlost. Ona je prošla stvarnost, i nije manje stvarnost zato što je prošla. Ona živi svoju suvremenost. Našim pisanjem, čitanjem i nošenjem sa sobom ona ima i svoju budućnost. Eto tu je čovjekova domovina. U bibliografijama knjiga i periodike sadržan je temelj na kojemu se jezik gradi, na kojemu se čuva i počiva vlastita povijest i kultura jednoga naroda.»

Deveti svezak Leksikona u sebi sadrži i natuknicu «Hrvatski jezik» te se može pronaći njegova svestrana obrada, kao i svih pripadajućih dijalekata. Natuknica je tako dobro urađena, navodi dr. Marjanović, da lingvisti i jezikoslovci iz Zagreba potvrdno klimaju glavom kada je pročitaju.

«A zašto bi klimnuli glavom? Pa to je jezik ovoga naroda! On je njegov i stalo mu je da ne bude prost, 'svinjarski'.»

Tradicijska kultura ima tako snažnu organiziranost proučavatelja da joj svakako treba odati počast, zaključio je na koncu dr. Stanislav Marjanović.

Potporu izlasku ovoga sveska Leksikona pružili su Ministarstvo kulture Republike Srbije, Pokrajinsko tajništvo za propise, upravu i nacionalne manjine, Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje i kulturu, Grad Subotica, Vlada Republike Hrvatske, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, te JKP «Suboticaplin» iz Subotice. Svezak se može kupiti u subotičkim knjižarama.

Predstavljanje Leksikona organiziralo je Hrvatsko akademsko društvo iz Subotice, dok je prigodni glazbeni program izveo Tamburaški orkestar Muzičke škole u Subotici pod ravnanjem profesorice Mire Temunović.

Napomena: Tekst je preuzet s portala Uredništva na hrvatskom jeziku Radio Subotice.