Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo Matija Gubec nastoji očuvati svoje običaje koji se u Rumi na Brijegu, gdje pretežno žive Hrvati, oni prakticiraju desetljećima. Jedan po kojima su župljani Rume specifični jest običaj kraljaca. U povodu blagdana Sveta tri kralja svake godine se početkom siječnja u prostorijama Društva organizira igranka koja je jedna od najposjećenijih u ovoj udruzi. Ove godine je zbog epidemioloških mjera igranka izostala, ali su mladi momci i ove godine obilazili kućanstva u Rumi pjevajući pjesmu Narodi nam se kralj nebeski, javljajući radosnu vijest o rođenju Isusa Krista.
Neoženjeni momci i ukrašeni šeširi
Kraljci se u Rumi održavaju od dana osnutka Društva 1903. godine. Običaj je da se na blagdan Sveta tri kralja okupe kraljci (neoženjeni muškarci), ukrašeni božićnim ukrasima na svojim šeširima i zajedno posjećuju kućanstva u Rumi i okolici. Nakon pjevanja pjesme obiteljima Narodi nam se kralj nebeski, domaćini ih darivaju kobasicama, vinom, rakijom i novcem.
„Za ovaj običaj je karakteristično da se nikada nije prekidao, pa čak i u najtežim vremenima, tijekom ratova. Igranke nisu uvijek organizirane, ali su momci uvijek odlazili u kućanstva i pjevali. Petog na šesti siječnja navečer okupljaju se mladi neoženjeni momci i idu od kuće do kuće i pjesmom objavljuju rođenje Isusa Krista. Obitelji koje su ih primale darivale su ih kobasicama, novcem, vinom i rakijom. Od svega što sakupe momci u prostorijama Društva prvu sljedeću subotu organiziraju igranku na koju pozivaju domaćine, vjernike, članove Društva koji su primali kraljce u svoja kućanstva. Prije početka igranke kraljci ulaze u prostoriju s velikom bačvom vina oko koje se okupe, i pjevaju pjesmu Narodi nam se kralj nebeski. Kada se pjeva pjesma, svjetla se gase. Nakon toga počinje igranka. Uglavnom sviraju tamburaši i dolaze nam gosti i iz okolnih mjesta“, ističe tajnik udruge Nikola Jurca.
HKPD Matija Gubec je u suradnji sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata ovaj običaj uvrstio na listu nematerijalne kulturne baštine. Blagdan Sveta tri kralja se obilježava i u drugim sredinama, međutim način na koji se on organizira u Rumi i kontinuitet je specifičan za ovo podneblje. Običaj kraljaca je opisan i u knjizi Identitet srijemskih Hrvata kroz prizmu tradicijske baštine.
„Studenti s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu također su izučavali običaj kraljaca. Prilikom posjeta Rumi, prije dvije godine, razgovarali su sa starijim članovima Društva koji su im pričali kako je nekada bilo. Ima više obitelji u Rumi gdje se taj običaj prenosi s koljena na koljeno, ali ima i onih koji su taj običaj počeli prakticirati prije nekoliko godina“, kaže Jurca te dodaje da je za običaj kraljaca, osim obitelji, važno i dugogodišnje postojanje hrvatske udruge u Rumi.
„U Rumi ima Hrvata koji nisu s Brijega i nemaju osjećaj pripadnosti Društvu, ali su se preko kraljaca uključili u rad udruge. Dobro je što imamo svoje prostorije u kojima možemo uvijek nešto organizirati. Teža situacija bi bila da ih nemamo. To nam u velikoj mjeri olakšava rad«“ kaže Jurca.
Darovi za pjesmu kraljaca
Bernardo Lanc je jedan od starijih Rumljana koji se rado sjeća vremena kada je bio kraljac:
„Prvo smo otišli u crkvu tamo zapjevati pjesmu. Iz crkve smo krenuli dalje. Obilazili smo nekoliko katoličkih obitelji u Zmaj Jovinoj ulici da bismo oko 19 i 30 odlazili na Brijeg, gdje je oduvijek živjela većina Hrvata. U pojedinim ulicama (šorovima), bilo ih je čak 95 posto. Podijelili bismo se u dvije grupe. Obilazak kućanstava trajao je do kasno u noć. Sutradan bi u iznajmljenoj sobi donosili drva za ogrjev, cigarete i kobasice koje smo dobili na dar. Tu smo se družili i dovodili bi naše djevojke. Pjevali smo katoličke božićne pjesme i veselili se. Poslije osam dana slavlja organizirali smo igranku u prostorijama naše udruge. To je bilo subotom navečer. Kraljci su za svoj novac djevojkama plaćali ulaznice i počastili ih pićem i kobasicama“, ističe Lanc te dodaje da mu je drago što se običaj kraljaca nikada nije prekidao i što su ga prihvatili mladi ljudi:
„Običaje su prihvatila naša djeca. Nažalost, zbog asimilacije i smanjenog nataliteta danas je manji broj katoličkih obitelji u Rumi, a samim tim i kraljaca. Naša djeca, nas starijih članova udruge, prihvatila su taj običaj i rado se odazivaju pjevati što mi je iznimno drago. Vjeru treba poštivati, jer zbog nje i opstaje ova lijepa tradicija“.
Damir Kolarić je također iz obitelji gdje se desetljećima poštuje ovaj običaj.
„Pjevao sam u kraljcima od šestog razreda osnovne škole pa sve dok se nisam oženio. Stariji sin je ove godine počeo pjevati u kraljcima, a mlađi će početi sljedeće. To je lijepa tradicija koja se i danas njeguje, ali nažalost djece je sve manje. Ovaj običaj je od velikog značaja za nas, prije svega zato što se održao više od 100 godina“, navodi Kolarić.
Nažalost, Hrvati s Brijega nisu sačuvali nijednu staru fotografiju kraljaca. Ostala su sjećanja, zabilježene priče u knjizi Identitet srijemskih Hrvata kroz prizmu tradicijske baštine i novije fotografije kraljaca, momaka koji s ponosom svake godine pjesmom šire glas o rođenju Isusa Krista.
Izvor: Hrvatska riječ (S. D.)
