Međunarodna likovna kolonija Bunarić, koju organizira HKC Bunjevačko kolo i koja se održava u okviru programa subotičke Dužijance, traje već više od četvrt stoljeća, obogaćujući likovni i kulturni život toga grada. Od 4. do 6. kolovoza 2022. godine, ove godine održan je njezin 26. saziv, koji je okupio 44 slikara (amaterskih i profesionalnih) iz Srbije (Subotice, Beograda, Kruševca, Leskovca, Pančeva, Kikinde, Sombora, Crvenke, Novog Sada), Hrvatske (Osijek, Beli Manastir), Bosne i Hercegovine (Tuzla, Sarajevo) i Mađarske (Segedin, Tompa). Dio sudionika činili su, već tradicionalno, članovi „domaćeg" Likovnog odjela HKC-a.
Susret različitih stilova
Slikari su stvarali u Velikoj dvorani i dvorištu Centra, a nastalo je 70 likovnih radova u različitim tehnikama, različitih stilova i poetika. Dominiraju pejzaži, ali su na platnima ovjekovječeni i žetelački radovi, prizori grada Subotice, a tu su i slike „mrtve prirode". Ukratko, za ovu koloniju već prepoznatljiva paleta tema i motiva.
Josipa Križanović iz Likovnog odjela HKC-a Bunjevačko kolo kaže kako su slikari ove godine bili izuzetno nadahnuti, što se vidi i po kvaliteti nastalih radova.
„Slikari se vrlo rado odazivaju na našu koloniju, odabir sudionika je takav da imamo i akademske i neakademske slikare, ali su to autori koji su svojim biografijama opravdali mogućnost boravka na ovoj manifestaciji. Raduje nas i to što nakon pauze ponovno imamo goste iz Hrvatske i Mađarske. Imali smo dobro raspoloženje, te su, rekla bih, nastali najbolji radovi do sada", kaže Križanović.
Sinergija kolonije
Jelena Badnjevac Ristić iz Pančeva na bunarićkoj je koloniji bila prvi put.
„Međutim, nije mi prvi put da sam u Subotici, dolazila sam na druge kolonije ovdje. Drago mi je kad me pozovu u ovaj grad, jer u svojem radu uglavnom slikam motive, vedute gradova. Tako da sam već više puta slikala motive Subotice i okolice, salaše, Palić. Jednu sliku sam ponijela od kuće, to je slika s tipičnim vojvođanskim motivima, a druga će biti detalj sa subotičke tržnice. Radim tehnikom špakle, jer nemamo baš puno vremena. Kolonije su uvijek prilika za nešto novo vidjeti, prodiskutirati, pa i naučiti. To je jedna sinergija koja je potrebna svakom slikaru, jer mi smo u biti usamljenici, te imamo potrebu izaći u prostor i društvo. Atmosfera na koloniji je opuštena, imala sam prilike upoznati neke nove kolege. Nadam se da će me ponovno pozvati", kaže Badnjevac Ristić.
Nebojša Stefanović Zane iz Leskovca, inače liječnik po struci, slikarstvom se bavi unatrag 30 godina.
„Moje slikarstvo se mijenjalo s godinama, a ono što me je od početka privlačilo, a i danas me drži, jeste figura, figura u prostoru, u enterijeru i eksterijeru. Ovdje sam se opredijelio za crtež, njemu se uvijek vraćam i idem dalje. Pokušavam ‘uloviti’ slikare koji ovdje stvaraju u ovoj dvorani, u svojim razmišljanjima, lutanjima, stvaranjima, dinamika koju oni stvaraju mi je inspiracija. Inače, kolonija je lijepo organizirana, dobri su uvjeti za rad, ima veliki broj sudionika različitih generacija", kaže Stefanović.
Poznat je po svojim realističkim slikama, akademski slikar Stjepan Albot iz Novog Slankamena čest je gost ovog likovnog okupljanja.
„Na ovoj koloniji sam već bio više puta, čast mi je da me pozivaju, nadam se da im neću dosaditi. Nastojim ostaviti slike koje su motivski vezane za ovaj kraj, za ovdašnje ljude, Dužijancu… Na jednoj slici naslikao sam ovdašnje risare u polju, a druga slika je pejzaž iz kraja iz kog dolazim, s Dunava kod Slankamena, to mi je nepresušni fundus inspiracije, scenografija koja se iz dana u dan mijenja", kaže Albot.
Izvor: Hrvatska riječ D. B. P.
