Nova knjiga Vojislava Sekelja „Kako se branilo dostojanstvo" svečano je predstavljena tijekom obilježavanja 15. prosinca, dana izbora prvoga saziva Hrvatskog nacionalnog vijeća, koje je upriličeno u Velikoj vijećnici Gradske kuće u Subotici. Tom je prigodom izveden kulturno-umjetnički program, a tijekom večeri predstavljen je i kalendar koji sadrži kratke biografije i fotografije 12 glasovitih Hrvata i Hrvatica iz Vojvodine, a koji su zajednički izdali Hrvatsko nacionalno vijeće, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ.
Tekstovi koje je pisao tijekom devedesetih godina nisu, nažalost, niti danas izgubili na aktualnosti, kada je riječ o srbijanskoj političkoj sceni, kaže Vojislav Sekelj, autor knjige „Kako se branilo dostojanstvo". Knjiga sadrži tekstove pisane za „Glas ravnice" i „Žig" i objavljena je polovicom studenog u nakladi Hrvatskog akademskog društva.
Pjesnik, romanopisac, književni kritičar, publicist i urednik Vojislav Sekelj, dobitnik je ovogodišnje nagrade „Balint Vujkov Dida" za životno djelo na području književnosti. Jedan je od rijetkih koji je u prošlim, olovnim vremenima pisao na hrvatskom jeziku.
„Tekstovi koje sam pisao prije petnaest ili dvadeset godina još uvijek imaju poveznice sa stvarnošću", kaže autor Vojislav Sekelj.
„Na političkom planu, ili polju, ništa se nije bitno promijenilo. Struktura je drugačija, ali ljudi su ostali isti. Možete okretati glavu koliko hoćete, ali je tako. Mi starim obećanjima idemo u nove pobjede. Što se tiče mržnje, vodim se stihom iz 'Antigone' - Ne iz mržnje, već iz ljubavi rođen. Prije svega, smatram da je mržnja prirodni poriv čovjeka, jednako kao i ljubav. Ali, na ovim prostorima mržnja nije bila kao takva, ona je bila stav, pogled na život. E, to je mene bunilo i protiv toga sam se borio."
Predstavljajući knjigu, Tomislav Žigmanov koji ju je priredio, ističe kako Vojislav Sekelj, afirmirani književnik, koji je sve procese prije petnaestak godina mogao gledati sa strane, u lagodnoj poziciji promatrača, izabire poziciju angažirana intelektualca, i ulazi u proces beskompromisne obrane dostojanstva. Dostojanstva svake osobe koja je objekt raznih negativnih procesa, ali i obrane dostojanstva hrvatskoga naroda. On to čini na dostojanstven način, tintom i perom.
Na sve uvrede odgovara okretanjem drugog obraza, svjedočenjem kršćanstva, nastupajući iz humanističkog svjetonazorskog okvira, veli Žigmanov.
„Tada je trebalo imati ne samo hrabrosti svjedočiti određenu vrstu spremnosti za sudjelovanjem u hrvatskim programima, nego je trebalo, napose kod onih koji su već imali etablirano ime, i određeni status, založiti se i krenuti malom barčicom hrvatske zajednice u Vojvodini i biti perjanica u onome što smo imenovali u knjizi, u obrani dostojanstva."
Vojislavu Sekelju poznata je humanistička tradicija današnje Europe i iz tih vizura on ulazi u sudar s bezumljem i kaosom koji se oko njega događao. Sve negativne napise i utjecaje, prije svega propagandu, Vojislav Sekelj razobličuje, ukazujući da su to notorne laži, ističe, među ostalim, Tomislav Žigmanov.
Sredinom devedesetih Sekelj ukazuje i na manipulacije unutar hrvatske zajednice i to je prvi put da je netko smogao hrabrosti kritički samo-tematizirati vlastitost ulazeći u dijalog u svezi s djelovanjem i potezima prvaka u hrvatskoj zajednici.
„Za tri teksta objavljena u „Žigu" bio je sudski gonjen, zbog navodne uvrede i klevete i tako platio i osobnu cijenu vlastita angažmana. Vlastiti primjer svjedočenja i sudjelovanja u obrani dostojanstva često ide i uz osobne žrtve. Tim prije moramo tim ljudima iskazivati počast, jer su njihovi zalozi, za nas koji dolazimo kasnije, uzor, ali i opomena da moramo znati kako sudjelovanje u javnosti, u prostoru informiranja jest odgovorni čin koji mora počivati na načelima odsustva mržnje, ljubavi prema istini i pozitivnom odnosu prema drugome", zaključuje Tomislav Žigmanov.
Knjiga Vojislava Sekelja „Kako se branilo dostojanstvo" može se kupiti u Subotici u prostorijama Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (Beogradska cesta 31) i u Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata (Harambašićeva 14), po cijeni od 500 dinara.
Tekst: Siniša Jurić