Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo Matija Gubec iz Tavankuta od 18. do 22. srpnja 2017. organiziralo je VI. seminar bunjevačkog stvaralaštva. Polaznici seminara pristigli su iz Hrvatske, Njemačke, Mađarske i Srbije. Njih četrdeset su se u pet dana oprobali u različitim radionicama, teorijskim i praktičnim vještinama. Pokretanje seminara u Tavankutu dugogodišnja je zamisao uprave ovog Društva, a cilj mu je upoznati zainteresirane s baštinom bunjevačkih Hrvata, na autentičnom lokalitetu na kojem žive Bunjevci.

Od 2013. godine seminar postaje tematski, odnosno svake se godine posvećuje jednom od bunjevačkih običaja, koji se na svakoj radionici ili predavanju obrađuje iz specifičnoga kuta. Teme su o najatraktivnijim običajima, koji su prikladni i za prezentaciju na sceni i kao takvi značajni za polaznike seminara, najčešće voditelje plesnih ansambala ili plesače. Riječ je o običajima Kraljice, Dužijanca, Prelo i bunjevački svatovi.

Ovogodišnji seminar je u svojem programu obuhvatio četiri tematske cjeline u kojima su se šire obrađivali pojedini elementi tradicijske kulture bunjevačkih Hrvata: ples, tamburaška glazba, tradicijski instrument – gajde i frula, slamarstvo kao izvorna likovna tehnika.

Na plesnom se dijelu seminara, koji je vodio Ivica Dulić, prezentirao izvorni način izvedbe bunjevačkih plesova, vrste bunjevačke nošnje, pjesme Bunjevaca iz Tavankuta i okolnih mjesta, dječje igre te bunjevački običaj Kraljice. U okviru ovog dijela seminara profesorica Tamara Štricki Seg održala je sate tradicijskog pjevanja na kojima su polaznici učili i manje tradicionalne bunjevačke pjesme kao i pjesme koje se pjevaju uz običaj Kraljice. Profesorica Kata Suknović govorila je o vrstama i specifičnosti bunjevačke narodne nošnje, profesorica Ljubica Vuković-Dulić o povijesti Tavankuta, a predsjednik Društva Ladislav Suknović govorio je o povijesti, razvitku i djelatnosti HKPD Matija Gubec. Jozefina Skenderović polaznike je upoznala s osnovama slamarske tehnike, a četiri polaznice detaljnije su se upoznale sa specifičnostima ove tehnike i izradile svoje prve uradke od slame.

Jedan od polaznika folklorne radionice bio je Ivan Šikić, magistar pedagogije i kulturne antropologije, doktorand na doktorskim studijama pedagogije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Došao je iz Adamovca, sela pokraj Zagreba. U nekoliko društava je plesni voditelj, dok je predsjednik društva u Adamovcu.

„U Tavankutu sam drugi put. Bio sam ovdje prije pet godina s profesoricom Milanom Černelić, kada smo imali istraživanje bunjevačkih običaja u sklopu studija. Informaciju o seminaru sam dobio preko Zajednice folklornih amatera Grada Zagreba i Hrvatskog sabora kulture. Razlog zbog kojeg sam ovdje je to što volim upoznati druge ljude. Smatram da ovo što se u Tavankutu organizira može biti primjer dobre prakse u široj regiji. Veseli me što mogu slušati predavače koji su s ovog područja stručni za svoj dio u oblastima koje rade – ples, pjevanje, tambura i druge. A inače pošto sam i sam predsjednik udruge iz mjesta iz kojeg dolazim, jako puno sam naučio iz kratkog razgovora s ovdašnjim predsjednikom. Neopisiv je doživljaj upoznati ljude na terenu, čuti nesvakidašnji govor, vidjeti njihovo ponašanje, i što jedna mala zajednica može napraviti u ovom velikom svijetu.

Marko Maričić iz Karlovca sada živi u Njemačkoj, u Nürnbergu. Pri katoličkoj misiji voditelj je i koreograf folklornog ansambla.

„Na seminaru u Tavankutu sam drugi put. Bio sam prije tri godine. Da na mene nije ostavio dobar dojam, sigurno ne bih više dolazio. Seminar je jedna folklorna komuna u kojoj trideset-četrdeset ljudi, koji vole folklor, tradicijsko stvaralaštvo, mogu pet dana biti 24 sata zajedno, dijeliti ljubav i entuzijazam vezan za ovaj, u najvećem broju slučajeva hobi. Moj osobni cilj je isplesavanje i usavršavanje koraka, nadogradnja onih saznanja koje sam imao i prije, kako bih mogao to moje umijeće prenijeti na druge.

Polaznici seminara posvećenog tamburaškoj glazbi, odnosno temi „Glazbena pratnja bunjevačkih pjesama i plesova“, a koji je vodio prof. Vojislav Temunović, obradili su segmente: tambura kao narodni instrument Bunjevaca, tehnika sviranja na tamburi, tamburaški orkestar, dirigiranje i rad s orkestrom, tamburaška literatura s akcentom na bunjevačkim zapisima, glazbena pratnja bunjevačkih plesova, pjesme iz bunjevačkih svatova, tamburaška partitura, tamburaški instrumentarij. U sviranju tradicijskih instrumenta ove godine, osim gajdi, obrađivala se i frula kao instrument koji je nekada bio zastupljen među Bunjevcima. Predavač na ovom dijelu seminara bio je Augustin Žigmanov.

Polaznici VI. seminara bunjevačkog stvaralaštva svoje su novostečeno znanje i vještine prezentirali u okviru programa zatvaranja XXXII. saziva Prve kolonije naive u tehnici slame.

Izvor: Hrvatska riječ (I. D.)