U Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu 17. travnja 2012. godine predstavljena je najnovija knjiga pučkog pjesnika, glazbenika i društvenog djelatnika Ivana Bonusa „Moj voljeni i kićeni Srijeme". Knjiga je to memoara izašla kao dio Biblioteke „Srijemski Hrvat" u povodu obilježavanja dvadesete obljetnice Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, u kojoj je autor na 347 stranica stvorio djelo koje je nadišlo njegov život i postalo zapis o stradanjima nedužnih Hrvata u Srijemu, njihovu progonu, prognaničkim traumama i nalaženju novih domova, ali i o političkom samoorganiziranju kroz Demokratski savez Hrvata u Vojvodini, u Republici Srbiji, i Zajednicu protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata u Republici Hrvatskoj.
Književnu večer je u ime organizatora otvorio predsjednik Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata Mato Jurić, dok je autora predstavio Zlatko Žužić, izvršni urednik knjige.
„Ivan Bonus je rođen 4. ožujka 1943. u srijemskom mjestu Stari Slankamen, a još je kao vrlo mlad počeo samouko pjevati i pisati stihove. Kao sedamnaestogodišnjak uključio se u rad KUD-a 'Stjepan Radić' u Novom Slankamenu, gdje je kroz dramsku i glazbenu sekciju počelo njegovo javno djelovanje, a kasnije je u okviru toga društva osnovao i literarnu sekciju. Odglumivši na desetke uloga u dramama i raznim skečevima te pjevajući pred publikom, postao je vrsni amaterski zabavljač, a skladao je i nekoliko tamburaških pjesama za KUD 'Stjepan Radić' u kojem je djelovao", rekao je Žužić i dodao da je Bonus i jedan od osnivača DSHV-a u Subotici 1990. i član njegovog Vijeća, te osnivač Ogranka DSHV-a Slankamen. Zbog prijetnje ubojstvom izbjegao je 1991. u Zagreb, gdje je 28. prosinca iste godine s istomišljenicima osnovao Zajednicu prognanih i izbjeglih Hrvata, a nešto kasnije i Zavičajni klub Slankamenaca. U svom književnom opusu izdao je 22 knjige, a član je Uredničkog vijeća lista „Zov Srijema" i njegov stalni kolumnist, te piše i za druge listove zavičajnog značaja.
Nakon Žužića, o Bonusu kao čovjeku i prijatelju govorio je legendarni pjevač Krunoslav Kićo Slabinac, dok je o knjizi „Moj voljeni i kićeni Srijeme" govorio dr. sc. Luka Štilinović, točnije, pročitao je tekst urednika knjige prof. Đure Vidmarovića, koji je zbog zdravstvenih razloga bio spriječen sudjelovati u predstavljanju knjige.
Dr. Štilinović je u govoru ustvrdio kako je ovo kapitalno djelo nastalo od Bonusovih zabilježaka s raznih skupova, sastanaka, priredbi i manifestacija koje je svojedobno vodio ili im nazočio, a sjećanja su na zajedničku prošlost Hrvata u Vojvodini.
„Čitateljima koje zanima život Hrvata u Srijemu, Bonus je dao obilje građe i zanimljiva štiva, uključujući i turbulentne devedesete godine kada su Hrvati u Vojvodini željeli sudjelovati u demokratizaciji svoje države kao narodna manjina", rekao je Štilinović i zaključio da bi knjigu, osim Hrvata iz Vojvodine, trebali pročitati i ostali, jer Bonus u njoj govori o univerzalnim vrijednostima, govori da se svaki čovjek samo u svom rodnom kraju osjeća kao dijete u toplom krilu svoje majke, te da pripadati nekom narodu znači živjeti i promicati njegovu cjelovitu ljudsku i domoljubnu baštinu i dijeliti sudbinu svih onih koji su hrabro koračali vizijom vlastitog srca.
Na turbulentna vremena opisana u knjizi prisjetili su se i akteri tih događaja: Ante Plivelić, utemeljitelj Zajednice i njezin drugi po redu predsjednik, Zvonimir Cvijin, utemeljitelj Zajednice i aktualni predsjednik Društva vojvođanskih i podunavskih Hrvata, te Zlatko Pinter, utemeljitelj Zajednice i dugi niz godina novinar „Zova Srijema". Posljednji je govorio autor Ivan Bonus, zahvalivši tom prigodom svima koji su na bilo koji način pomogli u realizaciji knjige te podsjetio kako je ona prvotno bila zamišljena kao njegov vlastiti osvrt na rad Zajednice i njezin osnutak.
„Kada sam kao autor shvatio da je Zajednica na neki način proizašla iz DSHV-a, odnosno da je njegov srijemski dio bio vezan uz naše KUD-ove i Katoličku crkvu, u čemu sam i sam bio sudionik, obuhvatio sam i to vrijeme. Kada sam, pak, sve to posložio ispalo je kako sam zapravo opisao veliki dio svog života isprepletenog kroz društveni život Hrvata u Srijemu, te sam onda dodao i osobni, obiteljski dio kako bih zaokružio svoje življenje, zaronivši u vlastitu prošlost, zaključivši da bez prelistavanja vlastite prošlosti knjiga ne bi bila kompletna i dorečena", pojasnio je razloge pisanja knjige Ivan Bonus, dok je na samom kraju Mato Jurić, aktualni predsjednik i urednik Biblioteke „Srijemski Hrvat", ustvrdio kako je u knjizi vidljivo da Zajednica ima važno mjesto i veliki značaj za sve njezine članove i Republiku Hrvatsku, te je zahvalio nazočnima, utemeljiteljima koji su prepoznali povijesni trenutak i svojim zajedništvom pomogli prognanim Srijemcima u najtežim trenucima njihove povijesti.
Tekst i fotografije: Zlatko Žužić