Osnovni problem demografske slike Hrvata u Vojvodini, ali i ukupnog hrvatskog nacionalnog korpusa je proces demografskog starenja, istaknuo je dr. Dražen Živić na XXVIII. kolokviju Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, na temu „Suvremena demografska slika Hrvata u Vojvodini“, koji je održan 26. veljače 2014. godine u prostorijama Zavoda.
Smanjenje broja pripadnika zajednice dominantan je demografski proces Hrvata u Vojvodini, a niska bioreprodukcija, stalno iseljavanje i starenje, glavni su uzroci takvoga stanja, ističe dr. Živić. „Demografsko starenje je naš najveći problem. Starost stanovništva je veoma izražena. Moram ukazati da su vojvođanski Hrvati među prvih pet nacionalnih skupina po starosti u Vojvodini. Riječ je o pokazatelju prema kojem će budući razvitak zajednice biti nepovoljniji.“
Dr. Živić je pojasnio zbog čega starenje zajednice nije jednostavan problem. „Nema većeg broja rađanja jer je slab potencijalni kontingent majki, dakle sve je manje ženskog stanovništva u dobi kada mogu rađati. U takvim okolnostima nemate vlastitih demoreproduktivnih potencijala da brzo možete izmijeniti stanje. A vremenom postaje sve lošije.“
Vrlo je bitno navedeni problem istaknuti i biti ga svjestan, uz druge čimbenike, ali također i znati da to nije samo stvar Hrvata u Vojvodini ili Srbije kao države, već je to stvar skrbi i brige i države Hrvatske, kao nacionalne države hrvatskog naroda bez obzira gdje Hrvati žive, upozorio je dr. Živić.
„Duboko sam uvjeren da bi jačanje suradnje Hrvata u Vojvodini s hrvatskom državom, i veća i bolja skrb Hrvatske spram ovdašnjih Hrvata, poboljšanje društveno–političkog i, nadasve, gospodarskog položaja članova vaše zajednice, što podrazumijeva posao, sigurnost, pa i određeni društveni ugled koji bi se mogao potaknuti i povećati, utjecalo na zadržavanje dijela stanovništva, da se ne iseljavaju. U nekakvom sljedećem popisu možda bi se oni koji su se drugačije izjašnjavali ponovno počeli izjašnjavati kao Hrvati.“
Postoje značajni društveni čimbenici, pored bioloških, koji utječu na sve lošiju demografsku sliku hrvatske zajednice u Vojvodini, dodaje Dražen Živić.
„Moramo znati kakvi su politički položaj i prava hrvatske manjine, jesu li afirmativni za manjinu ili nisu. Nema sumnje da kroz proteklih pola stoljeća položaj hrvatskog naroda u Srbiji nije bio povoljan. Nije bio adekvatno riješen, a držim da niti danas ne zadovoljava sve kriterije manjinskih prava koja bi trebao imati i naravno da su ovo važni čimbenici. Jasno je da to proizvodi i učinke procesa asimilacije, pokušaja da se na neki način neizjašnjavanjem više kao Hrvatima i priklanjanju većinskoj etničkoj pripadnosti, pokušava olakšati život pojedinaca i njihovih obitelji. Jasno, kada govorimo o Srbiji, vrlo je važno i pitanje promjene u metodologijama popisa odnosno uvođenje novih kategorija koje se izravno tiču hrvatske zajednice, a to su kategorije Bunjevaca i Šokaca.“
Uz veću dozu rezerve, zbog raznovrsnosti čimbenika, hrvatska bi zajednica u sljedećih desetak godina mogla izgubiti i do tisuću pripadnika godišnje, skrenuo je pozornost uvodničar znanstvenog kolokvija u Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata.
Dr. Živić jedan je od najeminentnijih demografa u Hrvatskoj, znanstveni je savjetnik i voditelj područnog centra Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar“ iz Zagreba u Vukovaru.
Prezentaciju o demografskim karakteristikama Hrvata u Vojvodini dr. sc. Dražena Živića možete preuzeti ovdje.
Tekst: Siniša Jurić
