Kako su prenijeli mediji u Hrvatskoj, ovogodišnja Nagrada Janko Polić Kamov dodijeljena je suradniku Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Nevenu Ušumoviću za knjigu kratkih priča „Zlatna opeklina“ (Sandorf, Zagreb, 2019.). Takvu je odluku donio žiri u sastavu Nikola Petković, Andrea Zlatar Violić i Velid Đekić. Autor je dobio brončanu statuu „Kamov ključ“ umjetnika Davora Krelje i novčani iznos od 10 tisuća kuna. Ističemo da Ušumovićevu nagrađenu knjigu uredio također našijenac Ivan Vidak, koji je rođen u Somboru 1981., odrastao je u Monoštoru, kojega 1990-ih napušta s roditeljima i preseljava se u Zagreb, gdje završava gimnaziju. Studij dramaturgije okončao je na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu.
Ušumović je rođen u Zagrebu 1972., a u Subotici je odrastao – završio je osnovnu školu i Gimnaziju. Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu diplomirao je filozofiju, komparativnu književnost i hungarologiju. Autor je nekoliko knjiga kratkih priča („7 mladih“, „Makovo zrno“ i „Rajske ptice“ te izbor priča „U stočnom vagonu“) kao i roman „Ekskurzija“. U kulturnom prostoru vojvođanskih Hrvata prisutan je kao redoviti suradnik „Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca“, član je Savjeta časopisa za književnost i umjetnost „Nova riječ“ Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata od osnutka (2013.) te njegov redoviti i plodan suradnik.
U obrazloženju žirija za Nagradu Janko Polić Kamov stoji sljedeće:
„Dok su Igor Rajki i Boris Beck u romanu 'Ne bih o tome' (2009) pronašli stranu b Bašćanske ploče i udvajajući autorski glas proizveli nesvakidašnje dobro štivo, Neven Ušumović je odlučio udvojiti knjigu kratkih priča (a možda i roman, tko će ga znati) podijelivši ju na stranu a i stranu b kazete (onog pomalo zaboravljenog komada plastike kojega smo u nj
ežnim godinama gurali u kazetofone). Lutajući motivi cjeline teksta su tranzicijski kaos, postsocijalistička farsa, turizam (u Istri) kao grana sviju grana onoga što je ostalo od privrede te nedos
anjani snovi mladosti koja je prekinuta ratom, raspadom i rasulom vrijednosti koje su preko noći nestale, a niti jedne fiksne ih nisu uspj
Osim što je epitaf anomiji, ova je knjiga intertekstualni i metatekstualni dokument u kojemu se, tehnikom palimpsesta autor odužuje bardovima poluotoka kao što su to Fulvio Tomizza, Vladimir Nazor… dok se mitopoetika narativa gradi na načelima prevrednovanja vrijednosti. Grade se kule u zraku poput tematskih parkova kojima harači Veli Jože, Nijemci u suglasju s lokalnim tajkunima koloniziraju mještane tako dokazujući da je Materada u nama, a 'klinci' zalijepljeni za rock kulturu i glazbu prkose povijesti u nastajanju svojim odnosom prema stvarnosti pokazujući da žele život koji je samo ljudski, ali i odviše ljudski. Pisana izbrušenim, cizeliranim stilom, Ušumovićeva knjiga štivo je samozatajnog erudita koje spada u sam vrh suvremene književnosti te zaslužuje punu pažnju čitateljske publike.“ele zamijeniti.
Janko Polić Kamov jedan je od najznačajnijih hrvatskih autora i istinski začetnik hrvatske i europske književne avangarde. Njegovo je književno djelo izraslo iz političkog aktivizma, osporavanja postojećih struktura te književno-teorijskog antiesteticizma i nihilizma. Kamov je neosporivo bio inovator svog vremena. No, granice koje je Kamovljeva književnost rušila nekada, danas su drugačijeg tipa i kvalitete; neke možda više ne postoje, a neke nove postale su izazovi. Književna nagrada Janko Polić Kamov ističe simboličku vrijednost književnog stvaralaštva koje nije samo ogledalo duha vremena, već i njegov sustvaratelj i korak prema budućnosti.
