Program UG Urbani Šokci: „Opet cvate lelija“

Objavljeno: 25.03.2022. Pregleda: 50

Udruga građana Urbani Šokci iz Sombora priredila je program Opet cvate lelija u okviru kojeg je predstavljena nova knjiga autorice Marije Šeremešić Tradicijsko oglavlje i nakit – Djevojačko češljanje i povezivanje monoštorskih Šokica, prikazano tradicijsko zimsko oblačenje u Monoštoru i Beregu, te izložba ručnih radova supruge veleposlanika Hrvatske u Beogradu Mirjane Biščević.

Od šepe do marame

U novoj knjizi predsjednica Udruge građana Urbani Šokci Marija Šeremešić donosi detaljan prikaz češljanja i pokrivanja glave u Monoštoru od dječjeg uzrasta, pa do pozne životne dobi; od šepe do marame. „Šepa je ukrasna kapica koja se stavljala novorođenčetu na glavu i djeca su je nosila dok nisu malo poodrasla. Najpoznatija dječja kapa šepa, zvana rodičarka, bila je od kumoša vezena svilenim koncem, na sekser granu ili od delina opšivena zlatom, žutom i modrom, tamno roza vrpcom. Djevojčicama su kasnije šišali šiške na kratko, a i one su se povezivala u marame, u doba žalosti čak i u crne marame iako im je bilo 7-8 godina. Djevojčice od oko 12 godina nosile su kike; dvije pletenice koje su na krajevima bile vezane vunicom u raznim bojama. Kada su prelazile u doba djevojaštva, počele bi brenovati (kovrčati kosu vrućim iglama za pletenje) šiške, a kosa se plela u pletenice koje su se ukrašavale minimalno s cvjetovima ružica. Najsvečanije razdoblje u djevojačkom dobu bila je puna glava. Djevojke su je nosile samo pri najvješćivanju za udaju i na svadbi, s tim što je razlika između djevojačke i mladenačke pune glave u tome što je mladenka imala čapljino pero“, kaže Marija Šeremešić.

Nakon udaje povezivala se marama i Šokice više nikada nisu išle otkrivene glave, niti su kitile kosu, marama ih je pratila od udaje do kraja života. Mlađe žene nosile su marame življih boja, dok su starije povezivale marame mirnijih, tamnijih boja. „Imale su i po nekoliko slojeva marama na glavi. Osnovni je podvezač; mala crvena marama koja se vezivala kako bi se kosa zategnula da nijedan pramen ne proviri ispod marame, što je bilo neprilično za udanu ženu. Polovicom prošlog stoljeća čak se uz podvezač nosila velika bijela marama od tankog materijala koja se vezivala ispod brade i tek je onda išla glavna marama. Marame su bile simbol udanih žena. One su bile simbol životne dobi, materijalnog statusa. Također se znalo što se povezivalo za blagdane, što je bilo svečano, što manje svečano“, kaže autorica knjige.

Djevojke i žene kitile su glavu, vrat i prsa i dijelove ruku zrnjem, novcima, vrpcama, umjetnim cvijećem, ukrasnim iglama, lančićem, križićem i medaljicama. Nakit se nije stavljao svakodnevno nego sukladno dobu i vrsti blagdana. Mladenka je na dan vjenčanja najraskošnije odjevena i najraskošnije nakićena.

Svečano i zimsko ruho

I kao što je povezivanje glave imalo svoja pravila kojih se strogo držalo, tako se vodilo računa i što se kada oblači, pa se znalo kako se u korizmi ide u crkvu. „Krenila sam na misu na prvu nedilju korizme. Obukla sam zelenu čojanu suknju, bilu ubiranu pregaču na veliku ružu, šlurika je meso farba, vezitla vezena, a marama nebeska komošna. Na nogama imam papučice, crne, na zelene piknjice i zelene čorape. To je naše svečano ruvo za korizmu. Sve ovo staro je sigurno 100 godina. Sve je sačuvano i koliko se volim oblačit u to ruvo ne mogu vam ni kazat“, kaže Eva Pašić iz Monoštora.

Način zimskog spremanja prikazali su članovi HKPD-a Silvije Strahimir Kranjčević iz Berega. „Muškarci su zimi nosili opaklije, pršnjake, debele čakšire, čorape i klompe. Žene su nosile kožuve dugih rukava, debele, delinske marame“, kazao je predsjednik Milorad Stojnić, a pokazalo desetak članova udruge.

Izložba ručnih radova Mirjane Biščević njena je druga izložba u hrvatskim udrugama u Srbiji, jer su prije Sombora njezi radovi prikazani u Surčinu. „Radove sam radila po aerodromima, hotelima, u avionima manje, ali uvijek na našim putovanjima od Hrvatske do Istanbula, Brisela, Azije; uvijek sam vezla i kratila silno dugo vrijeme na aerodomima“, kaže Mirjana Biščević.

U programu je sudjelovala Ženska pjevačka skupina Kraljice Bodroga iz Monoštora i Lea Jevtić na gitari. Program je održan uz potporu Grada Sombora i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Izvor: Hrvatska riječ (Z. V.)



Vijesti

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2024
    Najave i kalendar
  • Književni salon s Mirkom Kopunovićem
  • Godišnji koncert folklornog odjela HKPD Matija Gubec iz Tavankuta
  • Dužijanca u Bajmaku
  • Otvorenje XXXIX. Saziva Prve kolonije naive u tehnici slame
  • Takmičenje risara - Dužijanca 2024.
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima