Glazbeno-pjesnička Večer ikavice, 14. po redu, održana je 2. prosinca 2023. godine u Stanišiću. Večer je posvećena očuvanju materinjeg govora ikavice kojim govore hercegovački, dalmatinski, lički, bosanski, šokački i bunjevački Hrvati. Pjesme i poeziju na ikavici izveli su recitatori i etno skupine iz Hrvatske i Srbije, a ove godine prvi puta se na ovim Večerima čula i ikavica iz BiH.
‚‚Ovom manifestacijom želimo pokazati da hrvatske subetničke skupine imaju nešto zajedničko, a to je ikavski govor. Povezuje nas jezik te tako Hrvati ovdje čine dio hrvatskog kulturnog prostora. Ikavski govor prisutan je u sva tri glavna hrvatska narječja – štokavskom, čakavskom, ali i kajkavskom, što niti profesori književnosti nisu znali", kazao je predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Vladimir Nazor Ivan Karan.
Izgubljena bosanska ikavica
Na početku programa ženska pjevačka skupina Prelje iz HKC-a Bunjevačko kolo iz Subotice izvela je tri bunjevačke pjesme, a recitatorica Antonija Kujundžić recitirala je stihove Mirka Kopunovića Sjaji zlato zemlje naše. Etno grupa Sinovi Hercegovine iz Širokog Brijega predstavila se gangama i pjevanjem uz gusle, a nakon toga Ljiljana Bačlija iz Subotice recitirala je jednu svoju pjesmu.
Otkako se organiziraju večeri ikavice, prvi puta se čula i bosanska ikavica kojom je do pred kraj 17. stoljeća govorilo dvije trećine stanovništva u Bosni.
‚‚Od svih subetničkih skupina ikavica se najviše izgubila kod bosanskih Hrvata te se njome danas govori u nekim selima u okolici Bihaća te u okolici Jajca i Mrkonjić Grada, na području postojbine bosanskih kraljeva", rekla je Marija Brtan iz Osijeka, podrijetlom Šokica iz Bosanske krajine.
Ona je otpjevala pjesmu iz 16. stoljeća Vila Bana zvala priko Vrana. Kako je rekla, KUD Prijatelji iz Podmilačja njeguje svoje izvorne napjeve, bećarce i svatovce na bosanskoj ikavici, međutim, melodija ovih napjeva se razlikuje od onih koji se pjevaju u Slavoniji i Vojvodini. Također, udruga Hrvata iz Bosne u Osijeku Prsten pjeva izvorne narodne pjesme iz svih krajeva Bosne.
Ojkalice, orzalice, kantalice
Uslijedio je blok dalmatinske ikavice. Članovi KUD-a Kamen Bukovica iz Benkovca prikazali su starinski način pjevanja – orzanje, najstariji zaštićeni napjev u Hrvatskoj, potom samačko pjevanje – kantalicu, a također i tradicionalna glazbala, diple, gusle, svirale, diple s mišinom (mjehom) i cintare (usna harmonika).
Program je završen također dalmatinskom ikavicom u izvedbi ženske pjevačke skupine KUD-a Srce Zagore iz Kaštela, koja je otpjevala nekoliko ojkalica i orzalica, a potom je njihova članica Marija Tešija recitirala svoju pjesmu.
Na kraju programa sudionicima su uručene zahvalnice i slike nastale na likovnim kolonijama Ivan Gundić Ćiso Dalmata.
Pokretač i organizator Večeri ikavice Ivan Karan izrazio je nadu da će se bosanska ikavica i ubuduće čuti na ovim Večerima, i ponos što je tijekom 14 godina 37 od 40 udruga s hrvatskim predznakom u Srbiji sudjelovalo na ovoj manifestaciji, bilo kao sudionici ili uzvanici. On je otkrio i dio planova za narednu godinu:
‚‚Imam ideju iduće godine u okviru programa napraviti dio koji bi se zvao Zvuci Dinarida, kada bi se otpjevala po jedna ganga iz Hercegovine, rera iz Cetinjske krajine i Sinja, ojkalica iz Dalmatinske zagore, orzalica i treskavica iz Ravnih kotara i Bukovice. Nadam se i da ćemo pronaći stručnjake i znalce koji će objasniti sličnosti i razlike u ovim inačicama starinskog pjevanja".
Gosti na Večeri ikavice bili su konzul savjetnik Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici Zdravko Vincelj, ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog u Vladi Srbije u tehničkom mandatu i predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov, rukovoditeljica odjela za kulturu Hrvatske matice iseljenika iz Zagreba Lucija Starčević, predstavnik Splitsko-dalmatinske županije i župana Blaženka Bobana, te Odbora za suradnju s Hrvatima izvan Hrvatske Stipe Samardžić, ravnatelj Kulturnog središta grada Sinja Vitomir Perić, predsjednica Hrvatske samouprave iz Kaćmara u Mađarskoj Teza Balažić, kao i predstavnici političkih, nevladinih organizacija te hrvatskih, srpskih, mađarskih i crnogorskih kulturnih društava. Manifestaciju je podržao Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Splitsko-dalmatinska županija.
Izvor: Hrvatska riječ (Nela Skenderović)
