Dvobroj otvara tematski pjesnički blok najmlađih hrvatskih pjesnika u Vojvodini, kao što su Jovana Gromović, Vedran Horvacki, Marija Brzić, Nikola Turkalj, Darko Baštovanović i Tatjana Ćaćić, a potom donosi blok petero dobitnika Goranove nagrade za najmlađe pjesnike koji je priredio Neven Ušumović. On je ujedno autor nove zbirke priča Zlatna opeklina koja se predstavlja u sljedećoj cjelini.
Kritička čitanja hrvatske književnosti u Vojvodini – važna je cjelina koju otvara rad Vladimira Nimčevića Život i djelo Balinta Vujkova s posebnim osvrtom na njegovu monografiju o Blašku Rajiću otkrivajući u njemu do sada nepoznate podatke o dvojici velikana koji su obilježili 20. stoljeće u kulturnoj povijesti Hrvata u Vojvodini. O stotoj obljetnici rođenja Jakova Kopilovića u ovoj se cjelini nalazi i rad Klare Dulić o njegovim pjesničkim motivima, a Lajčo Perušić piše o djelu Salašarske skice Josipa Temunovića. Ivana Andrić Penava i Zvonimir Pažin predstavljaju srijemskog pjesnika Ivana Bonusa, „pjesnika koji je koračao vizijom vlastita srca“, dok se Darko Baštovanović bavi knjigama Vladimira Bošnjaka E moj baćo i Svršetak vražjeg stoljeća. O jednom srijemskom pjesniku s prebivalištem u Hrvatskoj piše Marko Tucakov u članku Krugovi nostalgije u pjesmama Zvonimira Nemeta.
U cjelini Književno-jezična i umjetnička baština Hrvata u Vojvodini vjerni suradnik časopisa Franjo Emanuel Hoško u tekstu Hrvatski pisac Lovro Bračuljević progovara o „starom“ piscu poznatom po važnim jezičnim načelima. O narodnim pripovijetkama koje je skupio Balint Vujkov i banatskim Hrvatima piše Dalibor Mergel, a jezičnoj problematici svoj prinos daje Zlatko Romić u članku pod nazivom Dijalektalni govor u raljama jezika. Mario Bara piše i odgovara na zanimljivo pitanje Što se dogodilo s projektom Biografskog leksikona Hrvata istočnog Srijema?. Karikature Ivana Balaževića – Skriveni dio opusa rad je Ljubice Vuković Dulić koja otkriva manje poznat umjetnički rad ovog umjetnika.
Stalni suradnik Nove riječi Neven Ušumović nastavlja s prikazima hrvatskog nakladništva u nultom desetljeću, ovoga puta u 2006. godini u kojoj urednik konstatira kako se domaća književnost slabo prodaje.
U posebnoj cjelini Novi autorski udžbenici na hrvatskom jeziku i suvremene nastavne prakse prikazani su prvi autorski udžbenici iz „pera“ njihovih suautor(ic)a: Tamare Štricki Seg i Margarete Uršal. Lidija Milanković piše rad na temu Suradničko učenje, mogućnost primjene u nastavi hrvatskog jezika.
Stalna rubrika Čitanja književne produkcije donosi sedamnaest prikaza i recenzija knjiga iz aktualne hrvatske književnosti u Vojvodini, o čemu pišu Mirjana Crnković, Davor Bašić Palković, Klara Dulić, Vladimir Nimčević, Milovan Miković, Darko Baštovanović, Tomislav Žigmanov, Zoltan Sič, Katarina Čeliković i Tamara Štricki Seg.
Časopis završava Kulturnim dokumentarijem autorice Bernadice Ivanković, u kojemu se kronologijskim redoslijedom bilježe sva kulturno-društvena događanja u hrvatskoj zajednici u Vojvodini. Lektorica je Katarina Čeliković, a korekturu časopisa uradio je Mirko Kopunović.
