Hrvatska matica iseljenika i Festival povijesti - KLIOFEST pozivaju na promociju Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, koja će se održati u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu prigodom izlaska novoga 16 sveska, u srijedu 8. svibnja s početkom u 15 sati. Uz ravnatelja HMI profesora Miju Marića, u promociji sudjeluje glavni urednik Leksikona dr. sc. Slaven Bačić iz Subotice te nagrađivani povjesničari dr. sc. Mario Bara s Hrvatskog katoličkog sveučilišta i dr. sc. Robert Skenderović s Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba.
Ovaj jedinstveni leksikonski projekt među našim manjinama u europskome susjedstvu izlazi i uz potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Hrvatske matice iseljenika, kao i partnera iz Republike Srbije.
Na mitingu koji je održan 6. svibnja 1992. godine, među kojima je među ostalim bio prisutan i lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj, pročitana su imena sedamnaestero mještana hrvatske nacionalnosti koji su označeni kao „nepodobni“ i proglašeni za suradnike onih koji su bili „krivi za progon Srba iz Hrvatske“.
Taj događaj se uzima kao početak progona nesrpskog stanovništva i ostalih neistomišljenika iz Srijema.
Demokratski savez Hrvata u Vojvodini i ove godine se svojih sunarodnjaka koji su u periodu od 1991. do 1996. godine zbog različitih oblika i vrsta prisile bili protjerani iz Srijema te, djelomice, jugozapadne i zapadne Bačke. Procjenjuje se da je u tom razdoblju oko 40 tisuća Hrvata s navedenih područja trajno napustilo svoje domove, 25 ih je ubijeno, od kojih se njih troje još uvijek vode kao nestali.
DSHV je ove godine organizirao posjet grobu Mijata Štefanca, koji je pod još uvijek nerazjašnjenim okolnostima ubijen u noći s 5. na 6. svibnja u hrtkovačkom ataru te služenje sv. mise u mjesnoj crkve sv. Klementa. Osim izaslanstva DSHV-a, komemoraciji u Hrtkovcima nazočili su i predstavnici Hrvatskog nacionalnog vijeća, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, NIU Hrvatska riječ i mjesne hrvatske udruge Dr. Nikola Dogan.
Da žrtve ne ostanu bezimene
„Demokratski savez Hrvata u Vojvodini desetljećima se bori da žrtve iz toga vremena koje je hrvatska zajednica, bez ikakvoga povoda, morala pretrpjeti, ne izblijede, da ostanu nepoznate ili bezimene«, izjavio je predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov te dodao da »tako što činimo, jer se držimo uvjerenja da je iskazivanje pijeteta nevinim žrtvama pravo i obveza nas živih, gesta utjehe za obitelji te važna civilizacijska poruka o neponovljivosti zločina“.
„Hrabre nas činjenice da su sve brojnije potvrde da je moguće primjereno komemorirati tragediju srijemskih Hrvata. Na tome želimo intenzivnije raditi, jer zajednica koja ne pamti i ne memorira vlastito stradanje, koja primjereno ne njeguje sjećanje na vlastite nevine žrtve, jest zajednica koja nema budućnost. Ne postoji još uvijek niti jedno javno obilježje koje bi podsjećalo na ove tragične događaje, no s tim se ne mirimo“, zaključio je Žigmanov.
DSHV posebno ističe kako je jedna od tragičnih posljedica događaja iz posljednjeg desetljeća XX. stoljeća i drastično smanjenje broja Hrvata u Srijemu. Na ovom području (Srijemski upravni okrug, općine Beočin i Srijemski Karlovci, te gradske općine Surčin, Zemun i Novi Beograd), na popisu 2022. godine Hrvatima se izjasnilo samo 8398 građana.
„Budući da je na istom području veliki udio anacionalno izjašnjenih, o narodnosti neizjašnjenih te izjašnjenih nadnacionalno kao Jugoslaveni, razvidno je da se s ovim rezultatima negativnog ozračja i asimilacijskih procesa nešto sa čime se moramo suočiti i računati u budućnosti. Vjerujemo u pozitivne ishode tih naših stremljenja, tim prije jer je DSHV postao političkim partnerom vladajuće stranke“, navode u DSHV-u.
Hrtkovački župnik vlč. Ivica Živković služio je u Hrtkovcima svetu misu za pokojnog Mijata Štefanca, prvu žrtvu stradanja Hrvata u Srijemu.
Iseljeno 450 obitelji
Na misi je sudjelovalo izaslanstvo DSHV-a na čelu sa predsjednikom stranke Tomislavom Žigmanovim, a u izaslanstvu su bili i zamjenik Goran Kaurić, predsjednik Mladeži Marin Piuković te zamjenica predsjednika subotičke Podružnice Josipa Vojnić Zelić. Također, nazočili su i predstavnici hrvatskih profesionalnih institucija: predsjednica izvršnog odbora HNV-a Karolina Bašić, v. d. ravnateljice NIU Hrvatska riječ Mirjana Trkulja te tajnik ZKVH-a Josip Bako.
U periodu od 10. svibnja 1992. godine do 1. srpnja 1992. godine oko 20 hrvatskih porodica je fizički izbačeno iz njihovih kuća u Hrtkovcima, dok su mnogi pod pritiscima pristali na razmjenu imovine.
Od svibnja do kolovoza 1992. godine, iz Hrtkovaca se pod pritiskom iselilo oko 450 hrvatskih i nacionalno mješovitih obitelji. Početkom 90-ih godina Hrvata je u Hrtkovcima bilo nešto više od tisuću i činili su više od 40 posto stanovništva, a popisu iz 2022. godine Hrvata je tek 166.
Izvor: Hrvatska riječ
HKPD Matija Gubec i Galerija prve kolonije naive u tehnici slame, organiziraju XXXIX. saziv Prve kolonije naive u tehnici slame. Otvorenje kolonije će se održati u petak, 12. srpnja 2024. u 19.30 sati, na etnosalašu Balažević. Kolonija će trajati 8 dana te će završni program biti u subotu, 20. srpnja u 19.30 sati na etnosalašu Balažević.
XIV. Tavankutski festival voća i autohtonih rukotvorina bit će održan u subotu, 28. 9. 2024. godine, na Etnosalašu Balažević, s početkom u 10 sati.
Manifestacija je posvećena predstavljanju privrednih potencijala i proizvoda, autentičnih rukotvorina, kao i proizvoda starih zanata. Ovom manifestacijom organizatori žele afirmirati privredni i stvaralački potencijal Tavankuta.
Svečanom akademijom u Velikoj vijećnici Gradske kuće u Subotici, u utorak, 28. svibnja 2024. godine, s početkom u 19 sati, bit će proslavljeno 10 godina rada Udruženja bunjevačkih Hrvata Dužijanca.
Književno-teatarski kružok (KTK) HKC-a Bunjevačko kolo će izvesti predstavu Avaške godine po tekstu Milovana Mikovića u subotu, 25. svibnja 2024. godine na sceni Doma za kulturu Histrionski dom u Zagrebu u 20 sati.
Karte po cijeni od 10 eura moguće je kupiti na blagajni kazališta ili rezervirati preko e-maila: ulaznice@zajednica-phsbb.hr.
Dramatizacija istoimenog poetskog djela i njegovo uprizorenje prate osobnu i kolektivnu povijest hrvatske manjinske zajednice kroz prikaz tri generacije od naseljavanja Panonske nizine do današnjih dana podcrtavajući kontinuitet izazovnog, ali istrajnog trajanja. Jednočasovnim poetskim prikazom revitalizira se zavičajni govor u bogatstvu raskoši i ljepote bunjevačkog ikavskog izričaja.
Dramatizaciju i režiju potpisuje Nevena Mlinko. Scenograf je Kristijan Milanković, kostimograf Ivan Piuković, glazbu je odabrala Nela Skenderović, a majstor rasvjete je Marin Jaramazović. U predstavi igraju: Slađan Bošnjak, Bernadica Ivanković, Zoltan Sič, Katarina Ivanković Radaković, Darko Baštovanović, Katarina Piuković, Vedran Peić, Katarina Ivković Ivandekić, Antonija Kujundžić uz plesače folklornog odjela HKC Bunjevačko kolo.
33. tradicionalni uskrsni koncert u Subotici pod nazivom Tertia dies održat će se u četvrtak, 9. svibnja 2024. godine u subotičkoj katedrali sv. Terezije Avilske s početkom u 20 sati.
Ulaz je slobodan, a ulaznice je potrebno podići u sakristiji subotičke katedrale.
Sudjeluju
- Aleksandra Ušumović – sopran
- Branimir Rezić – čempalo i basso continuo
- Kornelije Vizin – orgulje
- Lucija Vukov – flauta
- Katedralni zbor Albe Vidaković
- Collegium Musicum Catholicum
- Komorni orkestar Subotičke filharmonije, koncertmajstor Zsiga Pál
HKPD Matija Gubec priređuje Godišnji koncert folklornog odjela u nedjelju, 6. srpnja 2024. godine u Domu kulture u Donjem Tavankutu, s početkom u 19.30 sati.
Priskakanje vatre bit će održano 29. lipnja u 20 sati ispred etnosalaša Balažević u Donjem Tavankutu.
Program podrazumijeva paljenje i priskakanje vatre, koju će priskakati članovi HKPD Matija Gubec u nošnjama, djeca i ostali posjetitelji. Uz priskakanje vatre veže se i običaj da mlade djevojke, jedna drugoj, ispletu vijenac od ivanjskog cvijeća, te će s time na glavi odigrati nekoliko bunjevačkih igara. Organizator manifestacije je HKPD Matija Gubec Tavankut.
HKPD Matija Gubec iz Tavankuta organizira XXIX. Festival dječjeg stvaralaštva pod nazivom Djeca su ukras svijeta koji će se održati u nedjelju 16. lipnja (juna) 2023. godine u Tavankutu.
Svečani program počinje u 18 sati na ljetnoj pozornici Etnosalaša Balažević.
