Neobično stvaralaštvo Sanje Ribić Milivojević iz Laćarka: zrcala kao izraz umjetnosti

Objavljeno: 24.02.2023. Pregleda: 63

Kroz povijest ogledalo se provlačilo kao simbol mudrosti, savjesti, stvaralačke energije, odražavajući istinu, iskrenost, znanje i ljepotu. Za Sanju Ribić Milivojević iz Laćarka nadomak Srijemske Mitrovice ona su sredstvo kroz koje iskazuje svoje misli, osjećanja i ljubav prema umjetnosti. Naime, kreiravši brend Srećna ogledala, Sanja se bavi izradom ramova za zrcala, a kao materijal za ukrašavanje koristi školjke i kamenčiće koje je godinama sakupljala na svojim putovanjima i ljetovanjima.

„Ja sam svoje mjesto pod suncem našla u Laćarku, nadomak Srijemske Mitrovice. Prije braka sam u svakom momentu znala tko sam i koliko vrijedim, ali sam se kao i mnoge druge žene, predala potpuno obitelji i zaboravila svoje snove. To ni u jednom trenutku nije bila moja odluka. To se jednostavno dogodilo i kako su djeca odrasla i krenula svojim putem, ja sam ostala sama sa svojim mislima. Riješila sam kvalitetno ispuniti slobodno vrijeme i od uspomena s putovanja, školjki, kamenčića i drugih prirodnih materijala napraviti ram za zrcalo. Odlučila sam unijeti promjenu u svoj život i taj osjećaj je bio izvanredan”, priča Sanja.

Ljubav prema kamenu

Sanjin suprug Zoran odličan je poznavalac kamena, po zanimanju je kamenorezac, i još od rane mladosti on i Sanja gaje veliko interesiranje i ljubav prema ovome materijalu. Prema Sanjinim riječima, velika pohvala od supruga za prvi rad bili su vjetar u leđa za njene daljnje korake u ovom poslu. Nakon objave fotografije prvog rada na Facebooku uslijedili su brojni pozitivni komentari njenih prijatelja i poznanika, koji su bili oduševljeni kreativnošću i unikatnošću Sanjinog djela. Zahvaljujući poticaju obitelji i prijatelja danas u Laćarku Sanja ima svoj atelje, radni prostor u kojem na stotine komada kamena ugrađuje u otmene, neobične i moderne ramove zrcala, koji svoje mjesto pronalaze u domovima mnogih ljudi diljem Srbije i svijeta.

„Svako zrcalo je jedinstveno, ručno ukrašeno. Da bi ogledalo zračilo u punoj svojoj ljepoti i ja moram biti dobro raspoložena dok ga pravim. Svaki kamenčić, jež ili školjka su unikatni. Svaki tren u životu i osjećanje su unikati pa je tako i svako moje ogledalo. Sve i da želim ne bih mogla napraviti dva ista. U izradi zrcala koristim i riječne kamenčiće i školjke. Bilo je želja da u ram postavim i kamenčiće s osobnim pečatom za ljude koje je život odveo u inozemstvo i žele imati nešto s ovih prostora, te svoju želju ispunjavaju zrcalom u koje je ugrađeno nešto njihovo, neki kamenčić iz njihove domovine, kamen iz rodnog kraja. Trudim se da svako ogledalo pri pogledu na njega izazove pozitivnu emociju kod promatrača”, kaže Sanja.

Brojne izložbe

Svoja zrcala naša sugovornica izlagala je na humanitarnim sajmovima, na kolektivnim i samostalnim izložbama po galerijama, kako u Srbiji tako i u susjednim državama. Prema Sanjinim riječima, njena najznačajnija izložba bila je prva samostalna izložba u Carskoj palači u Srijemskoj Mitrovici, a zatim ona u Beču u palači Palfi, Bugarskoj itd. Izložbe ovih unikatnih zrcala vrlo su dobro medijski popraćene, a društvene mreže doprinose promociji Sanjina stvaralaštva. Samim tim olakšan je i pristup zainteresiranih koji žele saznati više o ovim zrcalima te ih na koncu i kupiti. „Umjetnost mi je otvorila dušu da iz nje izađe ono najljepše ljudsko, a najljepši odgovor na to su ljudski osmjesi koje gledam na izložbama Srećnih ogledala. Moj recept za zadovoljstvo samim sobom je da zavirite duboko u sebe, otkopate snove i kreativnost, probudite dijete u sebi, pogledate se u Srećno ogledalo i kažete: ‚Ja još mogu, ja još vrijedim‘”, poručuje Sanja na kraju razgovora.

Izvor: Hrvatska riječ (Sara Žurovski)

Aktivnosti Zavoda

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2024
    Najave i kalendar
  • Praznik hrvatske zajednice – Dan rođenja bana Josipa Jelačića
  • Promocija knjiga UBH Dužijance u Zagrebu
  • XVII. Međunarodni kroatistički znanstveni skup u Pečuhu
  • Predstava Ne daj se, njofra!
  • ZKVH i Hrvatska riječ na Sajmu knjiga u Beogradu
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima