Preminuo književnik Miroslav Slavko Mađer

Objavljeno: 17.08.2015. Pregleda: 0

Miroslav Slavko Mader-mHrvatski književnik i književni kritičar Miroslav Slavko Mađer preminuo je 14. kolovoza 2015. godine u Zagrebu u 86. godini života. Pisao je pjesme, drame, radijske drame, televizijske drame, kratke priče, oglede, eseje, crtice, novele, humoreske te djela za djecu. Bio je jedan od istaknutih pisaca krugovaša, a radio je i kao novinar.

Miroslav Slavko Mađer rodio se 1. srpnja 1929. u Hrtkovcima, u Srijemu, osnovnu i srednju školu završio je u Vinkovcima, a 1955. diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je kao profesor i ravnatelj Gradskog kazališta u Vinkovcima, a od 1965. na RTV-u Zagreb kao radijski urednik-dramaturg, te je prilagođavao književna djela za radio, televiziju i kazališta. Autor je više zbirki pjesama, drama, novela, kratkih priča, eseja crtica, humoreska te knjiga za djecu.

Miroslav je mlađi brat također vrsnog hrvatskog književnika Slavka Mađera, čiji je glas oživio nakon prerane smrti i s ponosom uz svoje, nosio i bratovo ime.

Pripada književnoj generaciji koja se početkom pedesetih godina XX. stoljeća okupljala oko časopisa Krugovi (krugovaši), a prvu zbirku pjesama Raskršće vjetra objavio je 1955. godine. U svojim djelima izrazito je vezan za zavičaj, a veliku popularnost stekla je njegova pjesma Pjevat će Slavonija iz 1969. godine, koju je uglazbio Branko Mihaljević.

Izabrana djela MadjerBogati opus Miroslava S. Mađera sadrži više od 2.500 pjesama i uz to ogleda, eseja, novela, kratkih priča, drama. Brojna djela su mu doživjela i uprizorenje na hrvatskim kazališnim pozornicama, a poezija uvrštena u nekoliko antologija. Književna djela su mu prevedena na poljski, talijanski, mađarski i druge jezike. Višestruki je sudionik i manifestacije Dani Josipa i Ivana Kozarca.

Rođeni Srijemac u Hrtkovcima, od ranog djetinjstva je upijao ljepote ravničarskog predjela, te motivi tog krajolika odišu i u njegovim pjesmama. Prema riječima dr. sc. Hrvojke Mihanović Salopek, Mađerova djela obiluju panonskim, srijemskim i slavonskim motivima, koji su uvijek uvjerljivi, čulni, dojmljivi, iskonski vitalni, te prikazuju naturalističku zbiljnost i simboličko značenje koje izvire iz pjesnikova duhovnog poistovjećenja s krajolikom.

U svojim djelima autor je pokazivao sklonost ka daljinama koje se podudaraju sa beskrajem nepregledne ravnice i jednu panonsku tragalačku upitnost odgonetanja svojih bitaka. Iako je njegovo pjesništvo čin, bitka, oaza postojanja, dr. sc. Mihanović Salopek ističe kako je Mađer itekako polemizirao i s vlastitom poezijom, s vlastitim trenucima zasićenja i današnjice koja sve manje čita.

Za svoje stvaralaštvo Miroslav Slavko Mađer primio je nekoliko uglednih nagrada, među kojima 1998. književnu nagradu Vladimir Nazor za životno djelo, godišnje nagrade njemu dragih Vinkovaca i Visokih žutih žita sa pjesničkih susreta u Drenovcima, a 2014. godine dobio je nagradu Dragutin Tadijanović koju dodjeljuje Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).

Djakovacki vezovi2015-MSMadjer-mJedna od posljednjih tiskanih zbirki Izabrana djela : Izabrane pjesme I. objavljena je koncem 2014. godine, u nakladi Društva hrvatskih književnika, Ogranka slavonsko-baranjsko-srijemskog i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Zbirka je predstavljena i na ovogodišnjim Đakovačkim vezovima 1. srpnja, na njegov rođendan, a njegovo sudjelovanje na promociji ujedno je i njegov posljednji javni nastup.

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata objavio je četiri zavičajne pjesme Miroslava S. Mađera u drugom broju časopisa Nova riječ za 2014. godinu, u bloku Hrvatski pjesnički glasovi izvan Vojvodine.

…I kad umrem pjevat će Slavonija,
stara mati žita i šuma
široka ravan pradavna Panonija,
kad zapjeva i sunce silazi s uma…
                     (Miroslav S. Mađer)

Obaveštenje o kolačićima