„Zavitni dan“ u Monoštoru

Objavljeno: 17.10.2015. Pregleda: 0

Zavitni dan2015 1Jesen 1944. godine. Izgledno je da se rat približava kraju i upravo se u toj završnici rata, na putu vojsci, onoj okupatorskoj koja se povlačila iz Bačke, našao Monoštor. Monoštorce je u zoru 13. listopada te 1944. godine probudila pucnjava njemačkih vojnika, a u selu su se čuli galama i plač. Muškarci iz sela su na konjima ili pješice hitali u polje ili preko Dunava, a djeca i žene su se sklonili u crkvu svetog Petra i Pavla. Tamo su sa svojim svećenikom Matijom Zvekanovićem molili pred oltarom Gospe Fatimske da spase selo i zavjetovali se, ako ih mimoiđu ratna razaranja, da će svake godine 13. listopada u podne održati misu, u znak zahvalnosti Presvetom srcu Marijinom. Selo nije razoreno u ratu, a Monoštorci su održali svoj zavjet do današnjih dana. Ne samo da svakog 13. listopada na Zavitni dan nazoče svetoj misi, već se od osnutka hrvatske udruge održava i prigodna manifestacija U susret Zavitnom danu.

Zavitni dan2015 2Sve je manje svjedoka tog listopada 1944. godine, ali se zato priča o Zavitnom danu u monoštorskim obiteljima čuva i na poseban način se štuje ovaj zavjet dan prije 71 godinu. A kako nam pripovijeda Marija Kolar, tradicija obilježavanja Zavitnog dana u monoštorskoj crkvi nije prekidana od ratne 1944. godine. „Misa je u podne, a za tu se prigodu crkva okiti, bude puno vjernika, djece koja recitiraju“, kaže Marija Kolar.

„Monoštorci su se sa svojim svećenikom, koji je kasnije postao biskup, zavjetovali da će ukoliko ne bude napada vojske, koja je od Sombora išla prema Batini, svakog 13. listopada održavati misu kao zahvalu što je njihovo selo pošteđeno ratnih razaranja. Tako je svih ovih godina. Bez obzira što radimo, toga dana u 11 sati kada se čuje prvo zvono svi poslovi se prekidaju i spremamo se na misu koja je u podne“, priča nam Janja Baša.

Te 1944. godine crkva je bila zamračena šokačkim ponjavama, a danas se na Zavitni dan balkon, ili kako u Monoštoru kaže tavan, ukrašava takvim istim ponjavama. Tako je bilo i ove 2015. godine, 13. listopada. Crkva puna vjernika, a starije žene i djeca obučeni u tradicijske nošnje. Muškarci na balkonima koji su prekriveni raznobojnim ponjavama. Svečanu svetu misu uz monoštorskog župnika Gorana Vilova služili su svećenici iz Sombora, Subotice i Bezdana. Pričaju mještani kako se nekada, u vrijeme kada se mnogo više radilo ručno, na njivama toga dana posao uoči podneva ostavljao i spremalo se za crkvu. Danas se u njivama manje radi, pa Zavitni dan dođe kao svetac u selu, a za odlazak na misu priprema se s posebnom pažnjom.

Zavitni dan2015 3Zavitni dan obilježava i Kulturno-umjetničko društvo Hrvata Bodrog i to od osnutka 2001. godine, manifestacijom U susret Zavitnom danu. Ove je godine program uz sudjelovanje nekoliko udruga održan 10. listopada. Bila je to prigoda na podsjećanje na listopad 1944. godine i na zavjet koji su dali mještani sa svojim svećenikom.

„Dokaz entiteta nisu samo činjenice vezane uz pisanu povijest, to je naš divan, igra i sve ono što čini svakodnevni život Hrvata Šokaca iz Monoštora“, kazao je predsjednik Bodroga Željko Šeremešić.

„Vaši su preci, a možda i netko od vas, svjedočili 1944. godine kada je ‘visila’ opasnost nad selom, kako se postupa na pravi način, da bi se sačuvalo svoje mjesto. Vjerojatno je providnost imala udjela i kada je u pitanju tadašnji župnik Matiša Zvekanović, smogavši snage, vjerojatno uzdan u Gospodina, djecu i žene okupiti na molitvi da se Monoštor sačuva. I Monoštor je sačuvan. To nama današnjima kazuje kako uvijek, kada je opasnost u pitanju, trebamo biti zajedno. Moramo u Monoštoru trajno sačuvati uspomenu na taj hrabri, odvažni i za nas uzorni čin dokaza kako se čuva svoje, kako se bez obzira na opasnosti trebamo okupljati i zajedno moliti, kako bi ono vrijedno što imamo, a to su naši životi i imovina, bili sačuvani“, kazao je ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov.

Zavitni dan2015 4On je podsjetio kako je to bilo vrijeme kada su Hrvati u Bačkoj bili pod okupacijom fašističkog režima i kada su svjedočili svoju antifašističku nastrojenost. „Istina, ona se ovih dana želi dovesti u pitanje, ali moramo znati kako je za Hrvate ovdje antifašizam bio prirodan“, kazao je Žigmanov.

U programu su osim domaćina KUD Hrvata Bodrog sudjelovali HKPD Silvije Strahimir Kranjčević iz Berega, KUD Jasen iz Šaptinovaca (Hrvatska) i gajdaš Augustin Žigmanov iz Subotice. Dvorana Doma kulture bila je prepuna, a gledatelji su svaki nastup pratili pljeskom.

Izvor: Hrvatska riječ (Zlata Vasiljević)

Aktivnosti Zavoda

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2022
    Najave i kalendar
  • Zavjetno-zavičajni dan u Vajskoj
  • Dužijanca u Bajmaku - Dužijanca 2022
  • XXXVII. Saziv prve kolonije naive u tehnici slame
  • I Hrvatica iz Srbije u izboru za najljepšu Hrvaticu u narodnoj nošnji izvan Republike Hrvatske
  • Takmičenje risara - Dužijanca 2022
Pogledajte sve