Vrsta: Običaji
Naziv: Veliko prelo u Subotici
Autorica: Katarina Čeliković
Veliko prelo (Veliko bunjevačko prelo) u Subotici običaj je bačkih bunjevačkih Hrvata, proizašao iz tradicionalnoga hrvatskoga narodnog običaja, prela, koje se održavalo u obiteljskim domovima na salašima, u zimsko vrijeme kada nije bilo velikih poljskih radova, a posebice u pokladno vrijeme.
Veliko se prelo priređivalo uvijek na Marin dan (Marijin dan; Svijećnica, 2. veljače). Prvo je priredila Pučka kasina 2. veljače 1879. godine, što je ujedno bila prva velika javna priredba bunjevačkih Hrvata. Za prvo Veliko prelo Nikola Kujundžić je napisao preljsku pismu Kolo igra tamburica svira, a uglazbio ju je Stipan Mukić. Ova se pjesma i danas pjeva na početku Velikoga prela.
Ovaj društveni običaj se nadalje održavao na Marin dan, 2. veljače (odatle i Marinsko prelo). Za vrijeme Prvoga i Drugoga svjetskog rata nije bilo javne priredbe. Nakon što je organizirana gradska, necrkvena Dužijanca 1968., zimi 1969. u Narodnom kazalištu je obnovljeno održavanje Marinskoga prela, koje je onda dobilo i obilježje glazbene priredbe, na kojoj su gostovala poznata glazbenička imena. Iduće prelo i sva naredna organizirao je HKUD Bunjevačko kolo. Prela su se održavala u subotičkoj Dvorani sportova sve do 1974., i onda je uslijedila velika stanka do devedesetih godina 20. stoljeća kada HKC Bunjevačko kolo još jednom obnavlja Veliko prelo te se ono održava u kontinuitetu do današnjih dana, najčešće vikendom najbližem Marin danu.
Organizator povodom Velikoga prela raspisuje natječaj za najlipču preljsku pismu, a pobjednik bude nagrađen na Velikom prelu i pjesma pročitana pred publikom. Publika bira i najlipču prelju Velikog prela, nakon što se djevojke predstave u narodnoj nošnji. Nagrađuju se najlipča prelja i njezine dvije pratilje. Organizator priprema svečanu večeru i tombolu, a tijekom večeri goste (publiku) zabavljaju najčešće tamburaši. Sastavni dio pozornice je i scenski prikaz prela na salašu koji publiku podsjeća na tradicijsko prelo, a koje je danas snažni marker hrvatskoga nacionalnog identiteta.
Foto: NIU Hrvatska riječ
