Vrsta: Ples
Naziv: Tandrčak
Autor: Marin Jaramazović
Tandrčak je ples Hrvata Bunjevaca u Bačkoj, koji se pleše u paru .Spada u plesove bržega tempa s puno ukrasa plesača koji u njemu mogu iskazati svoj plesački potencijal i umijeće. Tandrčak spominje više autora koji su opisivali tradicijske plesove. Sestre Ljubica i Danica Janković, začetnice srpske etnokoreologije, opisuju tandrčak, u zagradi rićići, kao stari srpski ples iz Bačke. Treba spomenuti da notni zapis koji daju uz ples nije onaj koji se svira uz bunjevačku igru pod nazivom tandrčak, ali u opisu je navode kao parni ples. Ovaj ples danas pronalazimo i kod Šokaca s gotovo istovjetnom melodijom. Ti izvori svjedoče o prožimanju različitih kultura na ovim prostorima.
Ples ima dva dijela, koraci u prvom dopuštaju pomicanje u prostoru i okretanje oko svoje osi, dok se u drugom dijelu glazbene fraze iskvrcava u mjestu. Plesači u paru su okrenuti jedno prema drugom, drže se za ruke nisko spuštene ili za mali prst. Iskvrcavanje je obično u dvije varijante, u prvoj udaranjem noge u pod i naizmjence iskvrcavanje, a u drugoj se udara peta o petu i izvodi trokorak. Ljepota muškoga plesa je u tome da otpleše iskvrcavanje sa što manje izraženom vertikalom, a savijenim nogama u koljenima amortizira se pretjerana vertikala ili, kaže se, da ne skaču. Uz opisane dvije varijante plesač može ukrašavati svoj korak ovisno o plesačkom umijeću. Kod plesačica u prvom i drugom dijelu zastupljene su dvije varijante plesa, za razliku od muškaraca, njihov korak je praktično osnovni ples bez ukrašavanja.
Tandrčak je živa tradicija Bunjevaca u Subotici i Somboru s okolnim mjestima, veoma je popularan, osobito kod mladih. Neizostavan je dio plesnoga repertoara u različitim društvenim okupljanjima, kao što su svatovi, bandašicino kolo, ali i u nastupima lokalnih folklornih društava.
