Do sada obimom najveći, časopis na 380 stranica progovara o najrazličitijim temama, kako iz područja književnosti tako i iz drugih umjetnosti, a obogaćen je i grafičkim crtežima Darka Vukovića iz Petrovaradina.
Nova riječ počinje tematom „Izbor proze za djecu i mlade“ u kojem su nakon uvodnog teksta Katarine Čeliković predstavljeni hrvatski pisci iz Vojvodine (Ivan Balenović, Marija Lovrić, Ljubica Kolarić-Dumić, Nedeljka A. Šarčević, Ruža Silađev, Katarina Firanj, Rajko Ljubič, Katarina Čeliković, Ružica Miković-Žigmanov, Blaženka Rudić, Julijana Adamović, Vesna Huska, Marina Balažev i Jasna Crnković). Cjelina „Uvidi u hrvatsku književnost iz Vojvodine u egzilu“ predstavlja dvoje autora biografski, kroz izbor iz njihove proze i kritike koja piše o njihovoj prozi. Riječ je o već afirmiranoj književnici Julijani Adamović, rodom iz Plavne, te o mladom Ivanu Vidaku iz Sombora, koji sada žive i stvaraju u Hrvatskoj.
Recentno hrvatsko pjesništvo predstavlja Delimira Rešickog, najprije kroz pero Nevena Ušumovića, a potom kroz njegovu poeziju i foto-uratke. U izboru i prijevodu Roberta Tillyja u poetskom bloku predstavljeno je „Suvremeno mađarsko pjesništvo u Vojvodini u prijevodu“ (Katalin Ladik, Ottó Tolnai, István Domonkos, Magdolna Danyi, Gábor F. Urbán, István Beszédes, Ottó Fenyvesi i János Sziveri).
U rubrici „Kritička iščitavanja hrvatske književnosti u Vojvodini“ objavljeni su radovi petero autora koji pišu, kako o staroj tako i o aktualnoj književnosti. O starijoj književnoj baštini pišu Mario Šimudvarac „Dva stabla i otkinuta grana: Prostor u romanu Odmetnik Ivana Antunovića“ i Ante Bežen „Josip Jelačić kao pjesnik i njegova pjesma o Nikoli Zrinskom“, a Klara Dulić piše o prozi Miroslava S. Mađera u tekstu pod nazivom „Autopoetičnost kao obilježje poližanrovske proze“. O suvremenoj književnosti pišu s. Katarina Maglica „Povratak Iskonu s. Blaženke Rudić“ i Vlasta Markasović „(Ne)Sklad(a)ni divani“ Tomislava Žigmanova i „teror povijesti“.
„Interpretacije umjetničkih praksi Hrvata u Vojvodini“ tematiziraju glazbenu i likovnu umjetničku baštinu. U povodu 125. obljetnice rođenja Pere Tumbasa Haje, Nova riječ predstavlja ovog značajnog glazbenika kroz radove dvoje sudionika Stručne tribine o njegovu životu i djelu u Gradskoj knjižnici Subotica, a u organizaciji Subotičkog tamburaškog orkestra, održane 28. lipnja 2016. godine. Tamara Štricki Seg priredila je sažeti prikaz života i rada Pere Tumbasa Haje (1891. – 1976.), a potom piše i o Narodnoj pjesmi u glazbenoj građi Pere Tumbasa Haje, dok je Vojislav Temunović autor rada „Glazbena tamburaška obitelj Tumbas (Antun, Stipan i Pere)“. Ljubica Vuković Dulić u nastavku predstavlja „Djela hrvatskih kipara u subotičkom muzeju“.
U stalnoj rubrici Nove riječi – „Hrvatsko nakladništvo u nultom desetljeću“ Neven Ušumović prikazuje 10 knjiga koje su obilježile 2004. godinu u Hrvatskoj.
Dvobroj Nove riječi u rubrici „Čitanja književne produkcije“ donosi četrnaest prikaza književne produkcije Hrvata u Vojvodini. Katarina Čeliković predstavlja tri knjige poezije: Čavaldus, bumbača, špijodica… Marka Ivoševa Kuzme na šokačkoj ikavici, Preprekovo proljeće 2014. i Osmijeh u mokrom kaputu Ljerke Radović. Klara Dulić piše o poeziji sabranoj za susret pučkih pjesnika „Lira naiva“ Cidi se život – Lira naiva 2014. i najnovijoj knjizi Tomislava Žigmanov Minijature vlastitosti. Kalendar Subotička Danica za 2015. i poeziju Miroslava Cakića Tomlekina u knjizi Salauka predstavlja Tomislav Žigmanov. O knjizi za djecu Nedeljke A. Šarčević Sve i svašta da poleti dječja mašta piše Ivana Petrekanić Sič, a Antonija Huljev predstavlja knjigu kratkih priča na bunjevačkoj ikavici (Ne)sklad(a)ni divani Tomislava Žigmanova. Željka Zelić autorica je prikaza zbornika radova Urbani Šokci 8/9 „Šokci : Bunjevci : Panonija – Europa“, kao i knjiga Moja Luca Ivana Ivkovića Ivandekića i Prah obiteljske srebrnine Milovana Mikovića. O romanu Tomislava Ketiga Damin gambit piše Zlatko Romić koji je i autor prikaza narodnih pripovjedaka Bećarski poso koje je zapisao Balint Vujkov.
Dvobroj Nove riječi standardno završava rubrikom „Kulturni dokumentarij“ u kojoj je Bernadica Ivanković zabilježila sve događaje u prostoru kulture hrvatske zajednice u Vojvodini od prosinca 2015. do studenog 2016.
