Vrsta: Običaji
Naziv: Materice i Oce
Autorica: Biserka Jaramazović Ćurković
Treće nedjelje Došašća obilježavaju se Materice, svečan majčin dan, blagdan koji se čestita svim ženama. Materice su običaj podunavskih Hrvata Bunjevaca naseljenih na području Subotice i Sombora s okolicom te u pograničnom dijelu južne Mađarske.
Materice se najprije čestitaju ženskoj čeljadi u kući. U nedjelju ujutro, nakon ustajanja, djeca i svi ukućani čestitaju Materice svim ženama u kući – počevši od najstarijih: prabaki (pramajki), baki (majki) te mami (nani). Toga dana djeca također idu čestitati Materice rodbini i susjedima u skupinama, često s ocem ili braćom i sestrama. Čestitari, tzv. mater(i)čari, izgovaraju ustaljene recitacije koje variraju od mjesta do mjesta: „Faljen Isus gazdarice, čestitam Vam Materice; Mi smo došli priko mora, da nam date malo ora; Vidili smo i ovaca, da nam date i novaca; Snašla nas je i strašna muka, da nam date i jabuka; Napolju je zdravo zima, dajte jednu čašu vina; Prišli smo i priko kapije, dajte nam i malo rakije.“ Domaćice kuće odgovaraju na recitacije s blagoslovima poput: „Živ i zdrav bio i velik narastao!“ ili „Navike faljen bio; živi i zdravi bili!“ Nakon toga čestitare daruju jabukama (katkad sa zadjenutim kovanicama), orasima, suhim voćem i novčićima. Tradicionalni darovi uključuju i tekstilne predmete poput košulja, čarapa i maramica.
Poseban značaj u podunavskih Hrvata Bunjevaca imale su prve Materice za novi bračni par. Mladi par posjećivao je majku mlade žene, a često bi dolazila i ostala udana i oženjena djeca da svi skupa dočekaju nevjestu i novoga zeta. Običaj je uključivao svečanu už'nu (objed) i izdašno darivanje.
Od devedesetih godina 20. stoljeća običaj Materice postaje običaj koji se obilježava u javnoj sferi i time postaje marker bunjevačke zajednice. Takav način uključuje čestitanje u lokalnim župama i obilježavanje Materica pod svetom misom, a ponegdje se organiziraju i popratne priredbe – recitacije i igrokazi u izvedbi djece u čast svim majkama. Nakon toga slijedi zajedničko čašćenje.
Oce ili Očići (kako ih nazivaju u somborskoj okolici), dan je posvećen ocu, djedovima i općenito muškim članovima obitelji. Podunavski Hrvati Bunjevci ovaj običaj tradicionalno slave na četvrtu nedjelju Došašća – tjedan dana nakon Materica. Dio je godišnjega ciklusa običaja podunavskih Hrvata Bunjevaca u Vojvodini – Bačkoj, na području Subotice i Sombora te okolice, kao i Hrvata Bunjevaca naseljenih u dijelu južne Mađarske.
Premda su se Oce znatno skromnije obilježavale od Materica, najčešće se na ovaj dan, također, spremao svečaniji ručak i kolači ili pak lakumići (vrsta pletenoga dizanog tijesta). Oce su odmah ujutro čestitali svi ukućani (prvo djeca) muškim članovima proširene obitelji, počevši od najstarijih – pradjedu, djedu, ocu (baći, čiči, tj. ranku), stričevima itd. Obično svi ukućani potom nazdravljaju zamedljanom rakijom – za zdravlje. Većinom se namjesto poklona djeci daje novac, a katkad i čarape, ručnik, šal, kapica i sl.